Nova Evropa

Нова Европа

Књига ХХШ. Број 1. 16. јануара, 1931

U interesu mira.

Važna i krupna pitanja treba iznositi ı raspravljati s opreznošću, i treba dobro vagnuti ono što govori u prilog stvari i ono što govori proliv, Najvažnije, životno pitanje za ljudski rod svakako je pitanje mira, odnosno problem rafa, pa Je dobro čuti šta o tome misle napredni narodi i njihovi najkulturniji sinovi, To je pitanje danas, možda, važnije 1 aktuelnije nego ikad ranije u životu Evrope i u povesti svetske civilizacije, Pouzdano je, bar, da civilizacija i mir nism nikad dosad bili tako povezani, tako bliski i do identičnosti srodni pojmovi, O tome se doduše mnogo Sovori i piše; ali se ne govori 1 ne piše dovoljno, ı — što je gore — ne 8ovori se dovoljno odlučno i Jasno, i s uverenjem, i ne obaveštavaju se o tome dovoljno širi krugovi, »Zar ne pada u oči« — napisao je pre neki dan Jedan od najsimpatičnijih pobornika Širenja ideje o miru 1 proširenja delatnosti Društva Narod4, lord Robert Sesil, — »ona dotovo sramoina i stalna protivurečnost izmedju izjava nadležnih političara o miru, arbitraži, razoružanju, privrednoj saradnji, it,d,, i neuspeh4 njihovih nastojanja da prodru s tim svojim izjavama u vlastitoj, zemlji?*,.. On ujedno predlaže sistematsko obradjivanje širokog Javnog mnenja svakog naroda u interesu mira s odredjenim ciljem i za konkretnu svrhu, pa stavlja na ugled Uniju za Društvo Narodš u Velikoj Britaniji, za koju kaže da je prestigla članstvo od 800.000 ljudi i žen4, obuhvatajući obične gradjane i radnike naporedo s najodličnijim pojedincima i Javnim radnicima {medju kojima i većinu članova Britanskog Parlamenta]. Na sastancima i predavanjima ove Unije i njenih podružnica kojih je sastanaka bivalo po 4000 na godinu, i na kojima uzimaju . učešća sve političke stranke, — donošeni su zaključci koji traže odredjene i konkretne mere i korake, što se često i postiglo tako da se dejstvo оуоб зазут nezavisnog i nezvaničnoš udruženja jasno ogleda na spoljnoj politici današnje Velike Britanije ı na najvažnijim aktima njene Vlade, Prvi stvarhi cilj te Unije za tekuću godinu, kaže na kraju lord Robert Sesil, biće, da izdeJstvuje kod svoje Vlade, da u nacrt Ugovora o Razoružanju./kojit je tu skoro izradjen u Ženevi, »unese najmanju mogućnu обе |