Nova Evropa

i u njene uzročne veze sa nezaposlenošću, Prvo mesto u ovom vrzinu kolu ustupa se danas padu cen4 sirovina, a naročito žita, čija se cema smatra odlučujućom činjenicom za odredjivamje standarda života, odnosno za cene ostalih proizvoda, kao i ne= mogućnosti da se utiče na te cene, To je i izazvalo krizu u poljoprivredi i, preko opadanja potrošačke moći poljoprivrednog sveta, krizu ı u drugim granama privrede, Pre pet-šest водта, naprotiv, pripisivala se kriza suviše visokoj ceni žita, budući da su tada cene drugih proizvod4, a naročito industrijskih, bile i suviše niske prema ceni žita, pa su onda oni koji su živeli od njih osećali skupoću kao što je danas osećaju oni koji žive od žita, Prirodno je, da se i politički dogadjaji, kao što su istupanje Rusije iz privredne zajednice Evrope, nemiri u Kini, Indiji, i Južnoj Americi, odnosno smanjivanje potrošnje u tim zemljama, navode kao uzroci zaoštrenja krize, Osim toga je i loša organizacija, da ne kažemo dezorganizacija, podele i razmene dobara dovela do štetne razlike u cenama naveliko i namalo. Preterane težnje u pravcu autarkije još su večma poremetile ovu razmenu dobara; a slične nedostatke pokazuje i podela kapitala i radne snage. Sve su ove poremećaje autoritativne mere vlada pojedinih država (kao što je zabrana useljivanja, i tL d.) još pooštrile, Ako s time u vezi spomenemo Još i nejednaku raspodelu zlata, pa neracijonalan način likvidiranja rafnih dugova, kao i nepoverenje usled političke neizvesnosti, držimo da smo naveli glavne uzroke od kojih potiču poremećaji u ravnoteži

svetske privrede,

Ali, osim nabrojanih dlavnih uzrok4 privredne krize, koji posredno i stalno utiču na porast nezaposlenosti u svetu, postoje još i radikalne promene političkog, socijalno, privrednog i naročito fehničkogš značaja, koje imaju više-manje neposredno dejstvo na ponudu i tražnju radne snage, i to u smislu da velik deo ove poslednje postaje izlišan., U ovu grupu uzroka spada pre svega mehanizacija, a u vezi s tim racijonalizacija i spajanje više preduzeća u Jedno. Uvodjenjem mašinš napušta se ekstenzivan način rada, koji je pretežno upotrebljavao ljudsku radnu snagu, i prelazi se na rad s usavršenom mašinerijom, kod Које je često zaposleno samo po nekoliko radnik4, za nadzor i kontrolu besprekornog rada mašina. Gazdinstvo u Kanadi, naprimer, koje je nekad u sezoni davalo posla 120—150 radnicima, danas ne treba više od 14 radnika. Slična ušteda radne snade postiže se i racijonalnom podelom rada, dalje radom па роkretnom lancu, i najzad koncentracijom više manjih preduzeća u jedno veće. Tako u Americi, velike farme kojima upravljaju sindikati otkupljuju mala gazdinstva i primenjuju u njima jeftinije metode proizvodnje u masi. Ušteda u radnoj snazi, koja se izražava nezaposlenošću, opaža se naročito i u ugljenokopima, što se medju ostalim svodi i na redukciju potrošnje ugljena.

128