Nova Evropa

зу0б рођшјапоб prosperiteta; u stvari, vidimo da su Američani štaviše i iz Južne Amerike povukli svoja likvidna sredstva. Verovatno je dakle, da će oni — bar za izvesno vreme — više prodavati evropske papire nego što će ih kupovati... Velika Britanija je angažovana u Južnoj Americi i u svojim dominijonima, i — kao što smo videli — naročito u Australiji; osim tođa, ona Još nije konačno rešila ni svoj vlastiti privredni problem. Ostaju dakle za Evropu, uglavnom, Nemačka, sa jakom proizvodnjom i potrošnjom ali bez dovoljno finansijskih sredstava, i Francuska, koja danas već drži do 70% nemačkih kratkoročnih zaduženja, a koja je i inače poznata kao zemlja sa velikim finansijskim mogućnostima, ali koja u razmeni industrijskih i poljoprivrednih dobara igra kudikamo manju ulogu nego Nemačka. Ove se dve zapadne države, prema tome, nadopunjuju, pa je njihova saradnja, i bez obzira ma političke momente, conditio sine qua nom za pripremanje i izgradjtvanje Evropske Unije, U pogledu položaja poljoprivrednih zemalja Istočne Evrope, dakle i naše države, on Je odredjen izvozom njihovih proizvoda i mogućnostima koje pružaju njihove potrošačke pijace. Tu se ima zabeležiti, da izvoz njihovih poljoprivrednih proizvoda, u poslednje vreme, sve većma sprečava porast protekcijonizma u onim zemljama kuda je upućen taj izvoz.

Što se fiče daljih mogućnosti izgradjivanja vlastite potrošačke pijace, to ono pre svega zavisi od nas samih. Mere koje bi u tom pravcu trebalo preduzimafi, išle bi ujedno u prilog suzbijanja krize i jačanja naše vrednosti kao stranke u budućim medjunarodnim pregovorima. U ove mere spada pre зуеба stvaranje jednog privrednog programa prema privrednim uslovima u zemlji i prema našim odnosima s inozemstvom, sa utvrdjenim jedinstvenim pravcem privredne politike, kojega bi svi resori imali da se pridržavaju. Budući da izvršenje ovakvog posla spada u nadležnost ljudi od naročite spreme, to bi se imao obrazovafti savetodavni odbor sa što manjim brojem što boljih stručnjak4, koji bi ovakav radni prosram pripremio, sastavio, ı objavio, a kojeđa bi se onda mogla da pridržava i naša i strana privreda. Ovaj bi program imao dakako da uzme u obzir sve gore spomenute teškoće današnje krize: suzbijajući i otklanjajući te teškoće, mi bismo najuspešnije sprečili dalje širenje nezaposlenosti kod nas. Rekli smo već, da Slavne teškoće dolaze od nesrazmera kretanja cena pojedinih grana proizvodnje, te da taj nesrazmer ne dopušta da privreda dodje u ravnotežu, No kako nema izgleda da će se cene sirovina, a naročito žita, prilagoditi cenama ostalih proizvod4, to bi se imala potpomoći težnja cena ostalih proizvoda u smeru prilagodjivanja cenama sirovina, Ovo je opet jedino moguće ako se snize ostali troškovi proizvodnje, jer u kapitalističkom društvu sve zavisi od potrošača: da bi ovaj što više trošio, preduzimač mora da

132