Nova Evropa

strgjenosti i naslednoj odredjenosti genijalnih duhova, i o značajnom uticaju rasnih momenata na njihovo stvaranje, Dpoirebno je utvrditi, ukoliko ova saznanja važe i za Getea.,

ta svrhu, valja ispitati nasledne osobine, odnosno porodičnu darovitost i opterećenost, Geteovih predaka i potomaka, izvržiti analizu Geteova duha i duše, i najzad utvrditi uticaj rasnih činilaca na psihičku formaciju ovog možda najvećeš бетија. nemačkoga naroda, : |

II

Vom Vater hab' ich die Statur,

TĐes Lebens ernste Fihren,

Vom Miitterchen die Frohnatur Und Lust zum Fabulieren. Urahnherr war der Schonsten hold, Das spukt so hin und wieder, Urahnfrau liebte Schmuck und Gold, Das zuckt wohl. durch die Glieder. Sind nun die Elemente nicht

Aus dem Komplex zu trennen, Хуав 156 denn an dem: šanzen Wicht Original zu nennen?

(»Zahme Xenien)

Po svom poreklu, Gete potiče od očeve strane iz Jedne seljačko-zanatlijske, a od materme iz ugledne gradjanske porodice, Čiji su članovi, kao učemi pravnici i visoki činovmici, igrali vidnu ulogu u javnom životu svoša vremena. | tako, ma da je Geteov otac, Johann Kaspar Goethe (i7101782), kao sm imućnog zanatlije i posednika, bio obrazovan a i po prirodi imteligemtam (disertacijom o maslednom pravu zadobio je u 28, dodini stepen doktora prava, a u 32, titulu carskog savetnika), ipak је očigledno da je Gete svoju veliku darovitost nasledio od materine loze. Genealoška tablica njenih predaka, Veber-Tekstora, pokazuje čitav niz ličnosti iznad prosečne darovitosti., Tako su, osim same Geteove matere, i njen otac i oba njema deda, dakle Geteov ded i oba пјебоуа ртадеда ро ženskoj krvi, bili ljudi vnsne duhovne kakvoće, Stogđa je shvatljivo Lencovo mišljenje (po R. Someru), »da je Сеје зуоји педов пи umetničku maštu, neobičnu зроsobnost uživljavanja u ljudska raspoloženja, kao i svoju Visoku inteligenciju nasledio uglavnom od materine stranč«. Vredmo je još spomena, da je Geteov imenjak i predak iz: petog kolena, Johamn \Wolfdang Textor {1638—1701), praded njegove matere, napisao na latinskom jeziku veliko naučno delo o javnom pravu staleža nemačko-rimskog Carstva. ·

232