Nova Evropa

| Naporedo sa nestajanjem zadrug4 odbacuje se i stari način , života: u hrani ı piću, nošnji, i u gradnji zgrada. Jednako se, sve do ove posljednje krize, naglo dizala potrošnja dobara. Tehnika proizvodnje i prihodi nijesu išli uporedo, a ni novih izvor4 rada nije bilo, Posljedice su osiromašivanje i zaduživanje, sa sve većim porastom seljak4 bez imanja, bez zemlje, bez posla, bez vjere u društvo koje ih iz sebe izbacuje, spremnih da podju za svakim,

Šta vidimo u gradu? — Stalne radnike od zanata u poslu, i radnike bez posla, koje pojačavaju pobjegli siromasi sa sela, skitnice i prosjaci, Oni prvi žive slično kao i radnici Srednje Evrope i slično se bore za bolji položaj svoga reda. Besposlene gomile ostalih žive od danas do sutra, od rada ili od milostinje, u velikoj bijedi, odajući se ı raznim porocima, degenerišući, i prijeteći društvu koje ih je izbacilo na ulicu,

Zatim vidimo u gradu red samostalnih preduzimač4 (zanatskih, trgovačkih, ı slobodnih profesija). Ovaj red ostaje pri starim načinima rada ı propada pred nadiranjem srednjoevropske kapitalističke privrede, sa kojom ne može da se saživi. Uporedo s ovim redom brzo se razvija red školovanih ljudi, koji se na sve načine duraju u državne i samoupravne službe (civilne i vojne), nepitajući koliko ih tamo treba. Oba ova reda, i preduzimački ı službenički, primaju olako i bez ikakva razmišljanja život i običaje zapadnoevropske buržoazije: nošnju, kućanstvo, zabavu ı gospodstvo; ali ne primaju tako lako inicijative u stvaralaštvu, preduzetnosti, marljivosti, solidnosti, boljeg dijela te buržoazije. Skoro sva njihova preduzimljivost kreće se starim utrvenim putevima, ili se svodi na posredovanja i neozbiljne spekulacije. I u tim se redovima nagomilava sve veći broj ljudi bez posla, koji su — po položaju i načinu života — slični besposlenim radnicima.

Drukčije je, i naoko dobro razvijen, život u slobodnim zajednicama privatne inicijative, Puni smo organizacija, kulturnih i ekonomskih, u obliku društava, odbor4, zadrug4 i заvezA, koje, rekao bi čovjek, dopiru i do posljednjeg sela u najzabačenijim krajevima, U stvari, ima samo nekoliko jačih oršanizacija, i to po velikim središtima. Po manjim gradovima danas kao da dobro napreduju samo futbalske organizacije! Jačih zadruč4, prosvjetnih i zabavnih društava, ima po manjim mjestima i selima samo u nekim (sjevernim) krajevima države. Organizovanje po. manjim mjestima obično ne izvire iz naroda, nego je natureno i nakalemljeno iz velikih centara; tamo sjede veliki odbori »slavnih«, ali redovno i dobro nagradjenih, ljudi koji izmišljaju i šire u narod svakojaka udruženja, a ponajčešće radi sabiranja novaca za neke dalje ciljeve i potrebe. Njihovi su posrednici ponajčešće državni i samoupravni službenici, ili kakvi drugi klijenti, uz njih dobro privezani, Кој; ч ргорабапа!

.282