Nova Evropa

Problem zlata,

Protiv zlata ustaje se danas sa svih strana, — »Dolje«, kažu, »žuti bože! Sve je zlo od tebe; ti si uzrokom svih kolebanja vrijednosti, svih kriza, prezaduženosti, skupoće, i neuposlenosti, — mikrob ekonomske bolesti Zbog tebe je poljuljan sav naš društveni poredak, pa ili će morati žrtvovati tebe ili sebe; trećeg izlaza nema.« — Države se svjetuju, da se prodju zlata, Zlata doista i nestaje u prometu; a mnogi učeni ekonomisti proriču da će ono, u najskorije vrijeme, posve izgubiti svoju dosadašnju funkciju. Da li će se ova proročanstva obistiniti? Ili će se i ovaj veliki napadaj na zlato svršiti kao oni raniji u prošlosti? ..,

Zna se, zašto je zlato postalo novac —: zbog njegovih prirodnih a rijetkih svojstava, kao što su: trajnost, identičnost svojstava, djeljivost, lako prenošenje. Ali su se s vremenom prilike izmijenile. Mjesto zlata, u prometu je papir, a zlato je samo garancija za taj papir, Ni kao garancija, zlato nije izgubilo svojih prirodnih svojstava; ali ta svojstva u savremenoj privredi nemaju više one vrijednosti koju su ranije imala. Svojstvo lakog prenošenja, kao ni svojstvo djeljivosti, ne znači više ono što je nekad značilo; a od novca se traži, osim toga, i jedno novo svojstvo: ekonomska stalnost. Ni zlato nema danas te ekonomske stalnosti: od godine 1890 do 1914 izgubilo je ono 20% svoje vrijednosti; za vrijeme Rata palo je bilo za 30% (po Židu); a i poslije Rata vrlo je kolebljivo, A kolebljivost vrijednosti zlata i novca prati kolebljivost čitavog privrednog sistema sa teškim krizama, pa se zlato okrivljuje za sve te krize i poremećaje.

Dosadašnje teorije, po kojima je glavni uzrok privrednih kriza u samom sistemu slobodne kapitalističke privrede, oglašuju se pogrešnima; na njihovo mjesto postavlja se teorija o nestašici novca.,*) Kadgod se, kažu, privredni život razmahne i zauzme sav novac ı kredit, čuvari zlatnih rezerva zazvone na uzbunu: »Došli ste na granicu zlatne podloge; ne smijete dalje ni za Šiling, ni za su« ,,. Novčani opticaj i kredit, dotada stalno u porastu, najednom zastanu, — nestaje novaca. I spekulacija se umiješa, Nastaju grdne promjene i u cijenama robe i u cijenama zlata. Dužnici ne mogu odgovarati svojim obavezama, poslovi se obustavljaju. I eto ti krize, A da nijesu zbog zlata zaustavljeni kredit ı opticaj, već da su se naporedo razvijali sa privrednim poletom, do krize ne bi došlo! Zlato je dakle krivac za sve, Zlatna podloga je uzrok nesreće, Nju treba ukloniti, i novac i kredit postaviti na sasvim druže osnove,

Da može doći do nestašice novca u zemljama 8ddje se vodi slaba emisijona politika, naročito u zemljama koje nemaju zlata,

*) Uporedi M. Semjan: »Iza kulisa svjetske krize«, Sarajevo 1936.

210