Nova Evropa

totalitarmnih spikera mora se — u oOlsustvu Dra. Gebelsa — čekati па same glavne aktere, pa da se osjeti strast i uvjerenje, Jer ona masa anonimmih spikera, koji se muče da na tudjim. jezicima lansiraju

u noć uputstva svojih совродата, ostavlja slušaoce hladne i izmo-

тепе. U tom pogledu, svjež talas zračne propagande zapadnih demokracija odnosi prvenstvo i pobjedu mad totalitarnim istraživačima nepoznatih zračnih prostora, što je uostalom i iprirodmo Кад se spikeri iz ekipe koju vodi Žirodu zovu: Pol Valeri, Žorž Dihamel, Апдате Мотоа, Kolet (Colette), i toliko drugih majslavnijih savremenih francuskih duhovnih prvak4, koji su se ušamčili iza mikrofona, ma talasima zračne Mažimovljeve linije, pa nas zasipaju masušnim kmuhom i hramom za koju smo mislili da je iščezla u zimnmicama demokratskih podzemlja.

Iz ovakoga stanja stvari trebali bismo i mi da vučemo zaključke, koji bi mogli da nam koriste. Zar su demokracije morale da sačekaju rat, pa da uvide da je propaganda neophodna — da je ona sastavni dio nesamo rata već i mira? Države i vlade i u mirno doba moraju imati svoju propagandu. Englezi i Francuzi koji su živjeli u Rusiji, u Italiji, i u Njemačkoj kao novinari i diplomate, osjećali su to već odavna i smarali su pomanjkanje propagande u svojim zemljama velikim nedostatkom i prazninom svojih zastarjelih novinskih ureda. Da je ova stvar danas, na mjesec-dva dana od početka rata, sja.jno i uspješno izvedema, ima se pripisati tomu što je posao роујетеп ljudima od intelekta i od zanata, koji znaju šta im treba raditi i koji se ne služe mračnim i nepoznatim tipovima književne i nmovinarske bohemije i šarlatanerije, da im pomognu u radu. Jer ovaj rad ulazi danas u samu suštinu života jedne zemlje i njezine moralne i nacijonalne odbrane pred domaćim masama i pred svijetom. Kad se od organa toga posla traži da ustanu i govore u odbranu i u slavu jedne ličnosti šali nekoliko ljudi, onda u to slabo ko vjeruje, kod naroda koji su slobodni; važna je odbrana općih interesa zemlje i važna je sudbina milijona naroda, — to je nauk koji crpimo iz savremene propagande zapadnih zemalja.

Pored toga, u propagandi postoji i s njom je tijesno vezan u jednoj zemilji i problem unutamjeg upravljanja зташаре, |. 27. »септига«. Propaganda 1 септита, to su dva zasebna posla, koji nemaju gotovo такакуе тедјизођпе veze. Propaganda obuhvata obavještavanje umutrašnje štampe, upućivanje inostrane javnosti u probleme jedme zemlje, i tome alično; ona stoga treba da bude široka, otvorena, inteligenina, i mimalo opskurna ili zbunjena.

340

ране