Nova Evropa

resi prema vani, a koji u toj težnji žele da sačuvaju surevnjivo svoje individualmosti. Država treba da im to omogući. Jer država je zbog čovjeka, a mije čovjek zbog države. Ako se federalizam shvati kao pojam ipum suštine i wnutarnjeg smisla, onda i пешта!nost nije drugo do rezultat wmutarnjeg mira i unmutarnje harmonije. Кад једпа država, u svom porodičnom — zajedničkom -— Živoiu, uspijeva da bude etički formirana, moralno oduhovljena i prožeta овјебајшаа Копктеше i žive a ne apstrakme slobode, poštenja i pravde, onda su njezimi spoljašnji odnosi neminovno neutralnost i mir. To je lekcija koju nan nameće švajcarska demokratija, nakom nekoliko stoljeća svojih unutrašnjih sukoba. Kad je gradjanin sazreo do tolikog stepena svijesti, da mu država povjerava u mirno kao i u ramo doba svoje oružje (pušku ili mitraljez), onda je to znak da je svijest odbrame zajedmice od spoljašnjeg meprijatelja toliko razvijena, da nema toga oružja i toga neprijatelja koji mogu da unište taj narod i tu domovinu. To je slučaj današnje Švajcarske, u društvu malih патода Еугоре, 1 zato rekosmo da treba razmišljati o Švajcarskoj, jer ona je zadmja mada koja pre-

ostaje malim narodima Hvrope.

Švajcarska je primjer malog maroda koji svoju cjelinu oslanja razlici svih svojih dijelova, svih avojih partikularizama, koji svoj autoritet gradi na slobodi i ma svijesti obaveza, prava i dužnosti, svakoga svog pojedinog čovjeka. Švajcarska je damas uznemirena zato što ona vidi i osjeća, da će oma moći da se odupre i da nadživi muke i slomove drugih malih maroda samo ako opstanu i madžive ideali slobode, poštenja, individualizma, koji leže u osnoske civilizacije; i ako čovječanstvo bude

na

vama hrišćanstva ı evrop i dalje vjerovalo, da u fizičkoj borbi života i svijeta prvenstvo ima ideja, etika, pravo, moral, a ne sila mi kategorički imperativ džumgle, niti krik životinje u čovjeku. Gledajući u Švajearsku, mi u prvome redu mislimo da se čovječanstvo može da spase зато duhom evolucije i kompromisa, a nipošto duhom revolucije i beavladja. Evropa бе se spasti samo tako ako iz ovoga rata izidje ojačana veličinom malih narod4, te ako ovi duh revolucije ı bezvladja zadrže i zamijene duhom zakonite vlasti i zakonitog i uraYmoteženog poretka. Primjer Švajcarske može da Myropu pouči na kobnoj raskmsnici kamo su Je postavili njezini grijesi: duh zakonitosti, duh neutralmosti, i duh slobode, putevi su ma kojima irna da se izgradi sutrašnja Evropa.

Bogdan Radica.

362

те