Novi Pazar

Nadžib Kočan

UDK 314.117(497.16)

Muzej ..Ras" Novi Pazar

SELO VRŠEVO - osvrt na prošlost sela -

Sažetak: Selo Vrševo se nalazi sjeveroistočno od srednjovjekovnog grada Bihora. Pod istim imenom , zcjedno sa selom Azane, čini mjesnn zajednicu , a teritorijalno pripada opštini Petnjica. О starosti naselja najbolje govore ostaci materijalne kidtiire na teremi. Pored njih značajne podatke dajn i pisani dokumenti , a prije svega popisi tnrske administracije koji su vršeni sa različitim namjenama. Popisi su rađeni na cjelokupnom prostom otomanskog carstva, pa samim tim i na teritoriji Bihora и čijem sastavu je bilo i današnje selo Vrševo. Na osnovu njih vidi se da je selo bilo dosta ekonomski Јако, a osnovne djelatnosti stanovništva su bile zemljoradnja i stočarstvo. Iseljavanje i doseljavanje sa ovih prostora je učinilo svoje i dovelo do promjene etničke stmkture stanovništva, tako sada и ovom sein je većinsko stanovništvo islamske vjeroispovijesti. Po popisu stanovništva iz 2011. godine Vrševo je imalo 65 domaćinstava i 352 stanovnika. Ključne riječi: Vrševo, selo, Bihor, popis , porez , domaćinstvo , stanovništvo.

Na sjeveroistoku današnje Cme Gore, na udaljenosti 10 km od Petnjice i 30 km od Berana, nalazi se selo Vrševo koje zajedno sa selom Azane čini Mjesnu zajednicu (u daljem tekstu MZ) Vrševo. Sve do 2013. godine u administrativnom smislu pripadalo je opštini Berane, a od tada novoformiranoj opštini Petnjica. Novom teritorijalnom reorganizacijom opštine Petnjica izdvaja se iz MZ Tucanje i sa selom Azane sada cini MZ Vrševo. 1 Vrševo spada u red ivicnih naselja. 2 Sa istocne strane granici se sa selom Radmance, sa južne je selo Tucanje, zapadno selo Azane, a sjevemo je planina Ciglen. Smjesteno je na blagim padinama koje se od Veljeg vrha, Krša, prevoja Pecka i Noska spustaju prema Vrsevskom potoku. 3 О starosti sela najbolje govore

1 U registar Mjesnih zajednica upisana je 08. 09. 2016. godine (ove podatke dao je predsjednik Mjesne zajednice Vrševo Selvudin Šabotić 30. 04. 2018. godine).

2 Salija Adrović, Gomji Bihor, Berane, 1995, 52.

3 Милисав В. Лутовац, Бихор и Корита, антропогеографска испитивања, Насеља и порекло становништва 40, Српска Академија наука и уметности, Београд, 1967, 72.