Novi Pazar

kombinovane diplomatske igre i ograničenih vojnih intervencija : Uostalom, to je bila opšte poznatataktikaturskog vojevanja. Dakle, 1463. godine Bošnjaci se susreću sa islamom i to u situaciji kada vjerske prilike u Bosni nisu bile nimalo ružičaste. Oba zadnja kralja Bosne, pod neprestanim pritiscima katolickog klera i Vatikana, oštro su progonila pripadnike Crkve bosanske i nasilno su pokrštavali bosansko stanovništvo. 6 Treba istaći, da su to cinili nasuprot viševjekovnoj tradiciji vladavine u državi kojaje bilaprožetatolerancijom prema vjerskim razlikama. Posljednji kraIjevi upustili su se u trgovinu sa Vatikanom nadajući se pomoći protiv Turaka, koja je i tada, kao i nebrojeno puta prije izostala. Uzimajući u obzir veoma složenu politicku situaciju, a i mnoge bliskosti izmedu bogumilske i islamske dogme, izgleda da su progonjeni krstjani islam i Osmanlije prihvatili kao mehlem na rann. U narednih stotinak godina, što se može ocijeniti kao veoma brzo, velika većina stanovništva prihvatila je novu vjeru. Ova, za Bošnjake nova vjera, na Balkan je donijela kulturu i civilizaciju koje su se još sa arapskim osvajanjima širile vrlo brzo. Za kratko vrijeme Arapi su zavladali Sjevemom Afnkorn, dok su područja Srednje Azije samovoljno usla u islam. Već početkom VIII vijeka Arapi sa islamiziranim Berberima iz Sjeveme Afrike osvajaju tadasnju srednjovjekovnu Spaniju, u nju donose duh i kulturu orijenta koji na prostorima Pirinejskog poluotoka, trajući sve do kraja XV vijeka, doživljavaju svoj vrhunac, i ostavljaju za sobom djela od cije kultume i naucne dimenzije i danas zastaje dah. Da bi se mogla shvatiti svojevrsna vjerska konotacija muslimanskih obicaja, potrebno je u najkraćim crtama upoznati se sa temeljima islamske vjere i dužnostima koje proizilaze iz njih. Kako se ni islam, kao ni ostale religije, ne očituje samo vjerovanjem i obaveznim vjerskim obredima i dužnostima, nego u velikoj mjeri i brojnim obicajima, onda je prirodno da su tokom historije svi obicaji naroda koji su primili islam, bill uskladivani sa moralnim nacelima Kur 'ana 1 i siinnekf. pa ih radije nazivamo vjerskim obicajima. Vjerski običaji predstavljaju onaj dio ponašanja muslimana koji je dngotrajnim vrsenjem postao dio ustanovljene vjerske tradicije na određenom podmčju. Zbog takvog karaktera , vjerski običaji se и svijesti vjernika povezuju sa vjerom i postuju сак i onda kada se ne vrše izričiti vjerski obredi 9 Kao potvrda ovih rijeci poznatog teologa i pravnika prof. Fikreta Karčića, može se navesti fenomen Mevluda (proslave rodenja poslanika Muhammeda), kojeg u islamskim kanonima nema i kojeg mnogi muslimani ne postuju, a koji je u praksi na prostorima Balkana odigrao kljucnu ulogu u ocuvanju vjere i vjerskog identiteta Bošnjaka tokom vladavine komunizma.

5 Filipović, Muhamed. Ko smo mi Bošnjaci. Sarajevo: Prosperität 2007, str. 155.

6 Isto.

7 Sveta knjiga muslimana

8 ar. sunnet - tradicija (ono što je poslanik Muhammed radio ili je naređivao da se radi)

9 Karčić, Fikret. Značenje i iskazivanje islama и s\jetovnoj državi. Zagreb: Kultumoprosvjetni sabor Hrvatske, 1990.

130

40/2017

Avdija Salković