Ošišani jež

NA STAROM POSLU

k R. n~ 7 * n A 6 M * 7 -P- M ls 1 U { $ % * #/ !r V * / y> >y/' ( 7 \ ivj ♦ Sr

ŠTETOCINE: Samo što smo se malo potsjetill na staru Jugoslaviju a onl cap!

Sitne KRUPNICE

LJUDI koji se žale i na željezničkog saobraćaja: kažu, postoje šine i uvijek znaš gdje ćeš da stigneš. Ali to niie pravilno. Vagoni br. 703.928 i 786.014 pošli su prije god'nu i po dana U okt -bra 1946) sa stanice Đorđe Petrov, ali se ni do danas ne zna gdje su stigli. U nekim stanicama roba stoji neistovarena i po dvadeset dana, a ovamo digli graju što su avize za 17 vagona na stanici Beograd-Dunav predate dan kasnije. Ne treba stvari tako kruto postavljati i treba ući I u dušicu avizera, koja se zadržala malo duže u biieu radi podmazivanja. Mnogo se, brate, viče na pojedine željezničare. Milan Uzelac uzimao iz paketa pomalo tekstila, salame, cigareta, ali ne samo što mu je pomagao jedan drugar vatra živa, cak se i zove Radivoje Vamica! nego čitava kompanlja iz Osijeka. Pa šta je s tim! Ljudi su bar pokazali smisao za organizaciju i solidamost. Ako za to vnjeme, dok su oni na poslu, vozovi zakasne na našim prugama (na primjer, prošlog novembm) 1.500 časova i šteta pređe tn miliona đinara, bar se rjeđe dešava da putnicima voz ode ispred nosa. Ali ima načina i da se übrza saobraćaj, recimo, da putnici ne silaze i ne piju vodu po stanicama. Samo iz tog razloga stanlca Markovac već dvije godine ima neopravljenu pumpu. Treba se uvijek boriti protiv nepravednih optužbi. Eto, čuje se kako je srez Dugo Selo uprskao zbog slabe evidencije, a međutim tačno je da je u ziraskoj akciji prskanja vočaka ovdje ostvaren plan samo za 5.5°/o, dakle, uprskano je skoro dvadeset puta manje nego što treba. Slaba evidencija ima i korisnih posljedica. Na primjer, usljed nestašice šibica na Krku skočila je cijena kutiji šibica na 5 dinara. A zar se tako ne povećaya narodni dohodak, i to zahval’jujući privatnoj inicijativl. Ta privatna inicijativa može da se sprovodi i na drugim sektorima, a ne samo na privatnom. Trgovac Pera i kasapin Mita, kao punomoćnici Preduzeća za m«o i mlijeko ~Sar“ u Skoplju apjvaii su za novac preduzeća stoku, pa je prođavali za

-svoj račrm i dobro zarađivali. Kako se samo sjetiše! Privatna inicijativa dolazi do izražaja i u građevinskoj struci. U Uroševcu još nije završena zgrada zdravstvene stanice, a agilni pojedinci dobrovoljno skidaju brave s vrata i obavljaju shčne sitnije radove. Ukoliko ostanu povoljne prilike, preći će na vrata i prozore. „Racionalizatori" imaju široko polje rada, pa je i u Pokrajinskom pređuzeću u Pančevu pronađen nov metod u obrađi cementa. Prilikom posljednjeg uspjelog pokusa ostavljena su tri vagona cementa do dobro pokisnu, i poslije se pokazalo na djelu da je tako prerađen cement mnogo mekši za obradu. I poštanska struka ima svoja sveta pravila. Oni koji ne znaju ta pravlla žale se što u Ivančićima, privrednom 1 kultumo-političkom centru svoga kraja, još nije otvorena pošta. A međutim, Ivančići nemaju više od 4.000 stanovnika i stanovničića. Sta je

to prema Beogradu, koji Ima sto puta više! Da dodirnemo uzgred i prosvjetni sektor. U Učiteljskoj školi u Derventi od 111 ućenika bilo je 60 slabih. >Mnogi se zbog toga užasavaju, a ja ih pitam: zar je to neka većina, kad jedna strana ima samo 4 i po učenika više? Većina, to je kad na Tehnološkom otsjeku Tehničkog fakulteta u Beogradu padne na ispitu iz statistike svih 100%. Ah to je, ipak, samo znak najveće sloge: svi za jednog, jedan za sve! Još jeđan važan problem, o kome se toliko diskutuje. U koje vrijeme da se održavaju konferencije, pa da svi dođu? Taj problem najbolje je riješen u Prokuplju, jer sindikalna podružnica tamošnje menze UGR AP-a ugrabi da se sastane od ponoći do 3 časa izjutra. Prednost je i u tome što službenici menze, poslije male šetnje, mogu več u 6 časova da pristupe dijeljenju doručka. Eto još jednog dokaza da je spavanje ružna navika. To ipak ne može da shvati uprava hotela „Central" u Skoplju, koja svoje učenike šalje na spavanje već poslije 13 do 16 časova rada.

Ti se ne hraniš više u Društvenoj ishrani broj sedam...

Ne. Ja nosim kući prehranbehe artikle iz Ugostlteljskog objekta broj devet™

SNIMLJEN JE DOKUMENTARNI FILM U VRANJU

U Vranju se snima film „Sofka“. Međutim, ovLh dana snlmljen je i drugi film, dokumentami film pod nazivom „Vranjska pedagoška proza“. Reziseri su p.jSlovođa gvožđare ~Razvitak“ i Radničko-službeničke zadruge. Junacl dokumentarnog filma su kursdsti koji ribaju patos, slažu drva, brišu prozore. Oviii dana nadležni su komponovali muziku koja se međutim režiserima ne dopada.

NEŠTO MALO O APATINCIMA

U Apatdnu, poznatom industriskom mjestu u Vojvodini, ima dosta radnlka i namještenika, a ni jedan jedini od njih još nije ponio Značku fiskultumika, ako Su Apatinci, ne znači da treba da budu tako apatični.

PROMJENA U KALENDARU

Sumska manipulacija u Ghni podnijela je prijedlog da se izvrši jedna sitna promjena u kalendaru da se poslije 10-og odmah pređe na 23 januar Ovaj prijedlog lako je razumjeti ako se uzme u obzir da manipulacija za vrijeme od 10 do 23 januara nije proizvela ama baž ništa, pa sad ne zna kako da izrazi to vrijeme u svom proizvodnom planu!

TEKSTIL BEZ TAČKICA!

Zahvaljujući Gradskom preduzeću „Prerada", Splićani su došli u jedinstvenu situadju da na karte za hljeb dobijaju i tekstil, i to bez ijedne tačkice. Ova, na prvi pogl«i apsurdna pojava, objašnjava se time što „srećnj“ potrošaći stalno nalaze u hljebu tekstilne otpatke, a u posljednje vrijeme čak i užariju.

Specijalisti za nadriljekarstvo u škripcu

Na sve strane po Kosmetu bacaju se feredže, grade zadružni domovi, otvaraju škole i zdravstvene stanice, pa Se nadriljekan našli u čudu. A još kad je stigla vijest da je mula-Adem, primarijus cjelokupnog nadriljekarstva, razriješen dužnosti, njegove kolege u horu su jeknule: ,Aia, kardaš, čudnijeh prilika! Ovo,' joldaš, dobro biti neće!“ I odmah su sazvaij oblasnu konferenciju, kojoj je prisustvovaia elita nadriljekarstva: mulaBeća iz Uroševca, mula-Cerim iz Nidića. mula-Isak iz Gnjilana, mula-Kadrija iz Vlaštine i drugi. Konferencija je održana u jednom berberskom ćumezu u Prištini, koji je za ovu svrhu ukrašen prljavlm amajlijama, zarđalim britvama i brijačima, a na počasnom mjestu ziđa, uokviren krilima slijepih miševa, kumrija I kreja, visio je krvavl goveđi rog, simbol „kiruškog nadriljekarstva". Lupom glavice bijela luka o kondir, pretsjednlk konferencije mula-Beća obznanio je da se pristupa radu, pa je onda biranim riječma izložio zasluge i humane metode mula-Adema; i kako je đebelom tojagom istjerivao šejtane kod nervnlli bolesnika, i kakako je nerotkdnje strmoglavice vješao o trostruki učkur, u kvrge bacao reumatičare, bremenite žene istezao naročitim čengelima uopšte, zalagao se kao najsavjesniji nadriljekar. Pošto se triput huknulo u pravcu mula-Ademovog zatvora, uz prepune sahane s ovčetinom i pilavom i ibrike mastike, saslušani

su referati o daljem radu 1 saopštena najnovija uputstva po svlm granama nadriljekarstva. Poslije sikter-kafe, magarećim ušima su pokupljene oglodane koščice i prisutnima razdijeljene kao svete 1 spasonosne amajlije, s tlm da ih, shodno mula-Ademovom planu, daju samo po cdjehu zlatnih aspri. Sa konferencije su poslati telegrami: baba-Nedi iz Gnjilana, baba-Jovanki iz Šllova, koje su se pročule lijeoenjem „od svaku boles" i Trajku Ivkoviću iz Koretišta, specijalisti za istjerivanje „bijesnih psetanaca" iz glave usijanim iglama. Nemuštdm jezlkom stavljeno im je do znanja da ni po koju cijenu ne odaju svoje tajne, jer se danas liječi narod od svake bolesti, pa i od sujevjerja. A može se lako desiti đa i njima, nađriljekarima, počnu da istjeruju „bijesna psetanca" iz glave.

NEMA LABAVO

ULAZAK 1 U'MENZU

2SEDANOE NA ODREĐENO MESTOj

3 ročetak

i} KRAO

5 HAZORAVLOE''

2

13 M A'R T 1948