Ošišani jež
STICAJ OKOLNOSTI
Senator Bridžes tražio je u američkom Senatu da SAD pomognu „podzemlje iza gvozdene zavjese**.
Dobro je što se cio podzemnl pokret iza gvozdene zavjese nalazi s ove strane zavjese, pa možemo da primimo pomoć na licu mjesta.
BEĆAR~PSIHOLOGIJA
T3 SIHOLOGIJA je lijepa stvar. •* Osmotrite sagovomika, pogledate kako trepće i znate šta mu se kuva u glavi. Zašto onda ne bi čovjek, na osnovu psihološke metode, mogao da ustanovi šta se kuva i kako se kuva u loncu? Kad abonent-psiholog uđe u neku menzu za preko hiljadu subjekata i osmotri njihova lica, može se ponekad i prevariti: nije isključeno da je danas ručak bio i dobar, ali su im lica namrgodena po navici. Da psihologija nebi zbog toga došla u ćorsokak, treba početi s individualnom terapijom. Obračam se prvom službeniku menze sa relativno bijelim mantilom i hitro mu podmećem pod nos članak iz novina. Jeste li čitali ovo? pitam ga i posmatram ispod oka, sa psihološke tačke gledišta. A, da, udesiše onu menzu na uglu! Vadim brzo dmge novine. A jeste li vidjeli ovu karikatum? (Motrim da li će mu bar brada zaigratj). Ha-ha-ha! To je sigumo objekt u dmgoj ulici lijevo. „ Ali, pogledajte, čovječe! Po čemu znate da to niste vi? I kod vas je ista slika! To ste pljunuti vi! A, ne, ne, ja nisam tako ćelav. Uostalom, ovdje novinari nisu ni dolazili. Ručajte i vidjećete. Ručao sam, ali nisam vidio. Upravo, ne mogu da pogodim ni šta sam mčao, znam samo da je bilo . nešto čorbasto. Interesujem se: Pa, dobro, šta je bilo za mCak? Bećar-paprikaš. Znači, to je ime za ovaj nedokuvani bućkuriš. Bećar-paprikaš juče, bećar-paprikaš danas, bećar-paprikaš sjutra! Svi vas kritikuju: novine, knjige žalbi, abonenti! Sto ne preduzmete nešto? Sta možemo! Pa pogledajte dmge menze! Ima i dobrih. Učite kako se kuva. Pitajte, razmrdajte se! Izgleda da sam se i ja prilično razmrdao. Osoblje se skupilo. Ne možemo mi tu ništa,
vele a vi izvinlte, dmgi čekaju na red. I odoše bećar-paprikašlije a ja ne napravih, kako mi izgleda, nikakav utisak, čak ni zastrašujući. Ako se ne nađe neka efikasnija metoda nego što je psiihološka, spremaj stomak i za majski bećar-paprikaš. R. S.
MALI OGLASI
Cetrdeset i tri vagona otkupIjenitti poljoprivrednih proizs,mda po vezanim cijenama, koji leže u nesigumim magadnima u srezu Slavonski Brod, mole svakoga ko zna nešto o izvjesnoj Dispoziciji, koja treba da stigne i spase ih od propadanja, da ilh što prijc obavijesti o toj tajanstvenoj ličnosU. Ov'm pozivam četiri gume i jedan motor, koji su me prije pola godine napusUli i otišli u neku ovdašnju radionicu, da ss odmah vrate na produženje zajedničkog života, U protivnom biću prinuđen da odem u staro gvožđe. Kamion u dvorištu zgrade u ulici Svetozara Markovića 36, Kragujevac.
PRIČA O JEDNOME MIRKU
P OSTOJI jedan stanovnik I rejona u Beogradu koji se zove Mirko. To mu nije legalno ' me roditelji ga tako zovu zato što je došao na svijet u mimo doba, to jest rodio se jula 1945 u Zagrebu. Pitanje legaiizacije, prostije rečeno. registracije postavilo se 1946 godine u Beogradu. A to n je tako prosto kao što bi se pomislllo, jer ima tu i nekih formalnosti. Prvo, potrebna je potvrda porođilišta o rođenju djeteta. Poslije male korespondencije između naša dva najveća grada to je postignuto. E, ali poslije toga se pokazalo da je po-
trebna i vjenčanica roditelja inače osta Mirko ilegalan. Vrijeme prolazi, Mirko raste, odavno je prohodao, ali se njegovo pitanje ne rješava. Dokumenta su poslata u Zagreb, otud se vraćaju: potrebno je da majka potpiše izjavu da pristaje da se dijete zove Mirko! Istina, roditeIji su to izjavili i potpisali još 1945, ali što je bilo, bilo je sada je 1948! Mirko ni dodanas ndje registrovan, Nek je živ i zdrav ima vremena za to još nije pošao ni u školu!
RĐAVA MU GODINA
P\ OK SE komisija muvala s letvom i nivelirom po tom prostranom platou, izdaleka ih je mjerio jedan seljak. Onda je stao da kruži i smanjuje razmak. Najzad se sasvtm približio, takoreći, „ušao u sastav komisije". Bio je gizdavo odjeven ~sa tri prsta kaiščići" od opanaka uvijali su mu se oko nogu skoro do koliena. Prišao je kao sjenka i trudio se da uhvati šta govore i šta smjeraju ti vragovi. I nekako je zapodjenuo razgovor: Post mu ćaćin, rđava godina! A zašto rđava, prijatelju? upita jedan član, Pa ova baš kod vas dobro ponijela! Aja! Kako ponijela! Pa vidite ovo žito! Osvojila rđa. A i zma šuplja... A vi mjerite? Mjerimo odgovori onaj s nivelirom. Seljak se opet vraćao na kuknjavu. Kažem onako u povjerenju: slabo ove godine. Neće biti ni pedeset metara. Ali oni naši iz odbora uzeli da tu može da se istjera tri vagona... Zar se tako procjenjuje? Ama, neće biti, prijatelju, da su se baš tako prevarili odgovori jedan stručnjak. Seljak se i dalje prenemagao. Ama, Ijuđi, slaba je ovo zemlja. Pa se još isppstila, post joj ćaćin! Zalud je i tfud oko nje... Stručnjak s instrumentom dađe znak onome što drži letvu ,da se vrati, pa reče: Dobro je. Nema mnogo ni da se izravnjuje. Seljak se trže i sa zebnjom proslovi; Ama, da vi to, ovaj... neku fabriku ovdje?.. Ljudi jednostavno potvrdiše; Da, ovdje će biti velika fabrika zejtina. Okolina je dobra za
suncokret, vode koliko hoćeš, pruga i ugalj pod nosom, pa i Sava... Jalov posao, Ijudi! cijedio je seljak kroz zube. Gdje ćete ovdje fabriku? Zar ne vidite, ova zemlja i klizi... Neće to izdržati ni običnu baraku... A koji teren klizi? Pa tamo otprilike do međe, do onog brijesta. I to je baš tvoja međa, prijatelju? Pa, jes’, moja i bratova. I veliš, tačno donde klizi? Ma ako je samo to, lako ćemo teren sondirati. Glavno je da je inače u ređu... A zatim, ti reče, prijatelju, da je zemlja neplodna... Pa utoliko manja šteta... Clanovi komisije pođoše, a on prvo zastade kao zapanjen i presenećen, a trenutak kasnije potrča za njima sve pocupkujući. Ama, stanite, Ijudi božji nije zemlja baš tako ni mršava... Ako ćemo pravo, plodna je ona i masna. Istjerivao sam ja i tri vagona. A biće ih vala i ove godine toliko... Clanovi komisije odgovoriše; Nismo mi uopšte za žito... Vidiš i sam, mi srao za fabriku... I pođoše svojim putem. A on ih je oblijetao sve do stanice. I kad uđoše u vagone i kad voz krenu, on malo potrča za njima, kao sa posljednjom ponudom: Da vam priznam, procjena je mala... Biće i dvaput više...
M. Cakin
NA SLOBODNOJ TERITORIJI TRSTA
Mi samo sprovodimo ono što su drugi predložili.
KUVARSKA VJEŠTINA
Uprava ugosUWjskaih preduzeća u Nišu ponašala se prema skupoj kuvanoj bukovini kao prema običnom kuvanom jelu. Ali dok se šerpa s jelom iznese na kratko vrijeme da se ohladi, 75 kubnih metara kuvane bukovine ostalo je malo poduže napolju, tako da više nije svarljivo za potrebe Niške Banje. Očekuje se ipak da ovo što je skuvano bude zaprženo.
REVIZIJA PENZIONERA
Referent za snabdijevanje Sreskog narodnog odbora u Belom Manastiru zavio je u cmo mnoge zemljake penzionere. Naoružan povećom olovkom, revidirao je spiskove potrošača garantovanog snabdijevanja prevlačeći debele crte preko imena koja su u rubrici „zanimanje“ imala penzionerske oznake. Njegove mušterije tumače ovu profesionalnu netrpeljivost prema penzionerlma time što on nikako ne žell da ode u penziju. ——
OKOPAVANJE KUZMINE PŠENICE
Kuzma Krunić, zemljoradnik Iz jednog zaseoka sa teritorije MNO Slaitina, otprije dvije godine praktLkuje novu agro-tehnićku metodu: svoje njive ne uzore, već iJh samo prodrlja i odmah sije pšenicu. Ovaj naćin, pored vanrodno velike uštede u radnoj snazi i vremenu, donosi i veći prir nos. Ne zna se koliki je bio prošlogodišnji, jer on to brižljivo krije, ali se vjeruje da je imao preko 500 kilograma po hektaru. Kako već drugi put nije orao, prinos će ove godine biti vjerovartno još veći. Susjedima je jasno da on sije ovako da bi svoju pšenicu mogao lakše okopavati traktorskom kopačicom. Kuzma je već doživio da bude zvanično pozvan da svoje novaitorstvo objasni sudijama sreskog suda u Cačlcu.
Izdaje Savez udruženja novinara FNHJ Uređuje Ređakcioni odbor Glavni urednik Bogdan Pešić. Uredništvo: Terazije 31/IXI Cekovni račun 1-906019 t— Tel. 22-423 i 27-529. Administracija: Terazije 31, međusprat tel. 28-451. Stamparija „Omladina", Voj. Mišića 19.. Telefon 50-924—26, lokal 58, Beograd,
r J E X