RTV Teorija i praksa

DOGAĐAJI RAĐANJE TELEVIZIJE VELIKI DANI MALOG EKRANA

Petar Ivić

Otkrića koja su uticala na razvoj televizije i ona koja se do 1925. godine direktno odnose na televiziju Prastara čovekova želja da vidi što je moguće dalje proizašla je iz njegove stalne potrebe za većim saznanjem. Zbog toga se nemirni čovekov duh »ustremio« i na sliku sveta oko sebe. Prvi prizor svog zapažanja najpre je urezao crtežom na čećinske zidove (sl. 1), potom je sliku čovek »uhvatio« fotografijom (sl. 2), filmom joj oslobodio pokret (sl. 3). da bi joj na kraju udahnuo život i preneo je u beskraj u trenutku kada se i zbiva. Slika života postala je životnom tek kada je rođena televizija. Sama reč »televizija« nastala je od grčke reči »tele«, koja znači »daleko«, i latinske reči »vizio«, koja znači »gledanje«. Gledanje na daljinu pominje se još u pričama drevnih naroda. Tako su stari Grci stvorili mit o Linkeju, Afarejevu sinu, koji je mogao videti i kroz drvo i kroz kamen i kroz zemlju i znati sve što postoji na zemljii što se krije pod njom: tako da je oštrina njegovih očiju postala poslovična: »Za pos’o ako buđeš čovek od oka, ođ Linkeja ćeš oko imat’ oštrije« Aristofan. Da bi sve ovo postigao, čovek se morao poslužiti čistom naukom. Otuda su mnogobrojna otrkića iz fizike, koja su uticala na razvoj televizije kao tehničkog fenomena, a još. mnogobrojnija iz njene uže oblasti elektriciteta, i još uže elektronike, koja su direktno doprinela otkriću same televizije. Slavna imena svetske nauke vezana su ne samo za tehnička otkrića već i za terminologiju i pojmove kojima se danas služimo. Od grčke reči »elektron« Viljems Džilbert izvodi pridev »električan«, 1600. godine, da bi mnogo kasnije, 1770, Benjamin Franklin postavio prvu teoriju o prirodi elektriciteta i utvrdio pojmove »pozitivan« i »negativan elektricitet«. Aleksandar Volta otrkiva 1800. električni stub, koji po njemu dobija ime »Voltin stub«, a Amper i Ersted 1820. godine otrivaju zakon elektromagnetizma i kretanje magnetne igle pod dejstvom električne struje. Om stvara 1827. takozvani »Omov zakon«.

94