RTV Teorija i praksa

starinski stil Lazarevičeve proze”. 41 Ali, ne treba zaboraviti, Lazarević je autor i jedne komedije. Reč je o jednočinki Prijatelji, koju je objavio 1829, zajedno sa dramom VLadimir i Kosara. Medjutim, i to delo palo je u zaborav, kao uostalom i VLadimir i Kosara, uprkos činjenici da su oba naišla na povoljnu ocenu Stojana Novakoviča, koji im je dao primat nad prvim dramama Jovana Sterije Popoviča. Sl U obimnom opusu Jovana Sterije Popoviča, medju njegovim „žalosnim pozorjima” isto kao i medju komedijama, mogla bi se iznači neka pogodna za radio-dramska izvodjenja. Ako bi ponajpre mogla doči u obzir Sterijina najbolja drama Smrt Stefana Dečanskog, ne bi, ipak, trebalo izgubiti iz vida i dramu Vladislav, za koju se „Sterija u znatnoj meri inspirisao početkom Hamleta ”. Osim toga, ~ova tragedija je dobro komponovana, zaplet teče logično, svaka radnja normalno izlazi iz prethodne, i puna je invencije, a čitav tok drame deluje übedljivo i zanimljivo”. *’ Možda bi realizatorima radio-dramskog programa, kad je reč o Sterijinim dramama, više odgovarao kolaž fragmenata iz tih „žalosnih pozorja”, nego neko delo u celini? Bilo kako bilo, Sterija zaslužuje da bude zastupljen u radio-dramskom repertoaru, a ovo se odnosi i na pozorišni repertoar, ne samo komedijama, kako se to obično čini, nego i istorijskim đramama nepravedno zaboravljenim i potisnutim sa naših repertoara. A kad je reč o Sterijinim komedijama рге bismo se izjasnili za Rodoljupće, nego za Kir-fanju. Što se komičnog i, uopšte, zabavnog repertoara našeg teatra iz druge polovine XIX v. tiče, možemo, bez velikog dvoumljenja, pored dela Sterije, Trifkovića i Glišiča, izdvojiti još i neke komade glumaca, kao što su dela Velje Miljkovića ili Ilije Stanojeviča, koja su se, ako ništa drugo, odlikovala svojim izrazito scenskim pogodnostima. Ona su, uglavnom, već imala svoje mesto u radio-dramskom repertoaru, mada ne isključujemo potrebu njihovog ponovnog izvodjenja. Ne treba posebno isticati da komedije i drame Branislava Nušiča predstavljaju posebnu temu i nude obilje mogućnosti i

4/ B.Kovačević, sp. m., 140-141

5/ S.Novaković, Istorija srpske hnjiievnosti. Beograd, 1871, 247.

6/ B.Kovačević, Sterija i njegova „ialosna pozorja". Knjiga o Steriji. „Srpska književna zadruga”, knj. 335, Beograd, 1956, 260-280.

163