RTV Teorija i praksa

marksizma silovanje učenika, da je napad na njihovu slobodu” itd. 7 U osnovi ovakvih težnji je saznanje da masovni mediji mogu izvanredno pridonijeti „formiranju mladih Ijudi na krščanskim osnovama”, a mogućnost efekta je sadržana u psihološkoj težnji da religija pruža Ijudima duhovni oslonac u sopstvenim tegobama i usamljenosti. Slijedeči logiku primjera o problemima sa kojima se svi stvaraoci programa sreču dolazimo do nezaobilaznog pitanja, do jednog od najkontroverznijih područja vezanih za masovne medije, tj. do reklame i njenog dejstva. Primjedbe omladine ponajviše se odnose na proteste protiv sve uočljivije komercijalizacije programa, tj. njegovog podlijeganja reklami. Ispitivanje našeg radija i televizije bez izuzetka pokazuje da je na prvom mjestu želja auditorija da se smanji broj propagandnih emisija makar one bile izvanredno zanatski napravljene 8 . Kod radija i kod oba programa televizije publika želi smanjenje reklamnih emisija i tzv. emisija ozbiljne muzike. Nijedan aspekt djelovanja masovnih medija nije tako drastično usmjeren na formiranje stavova i potrošačkog ukusa publike kao što je to reklama. Ona skoro do bezočnosti übjeđuje Ijude da se opredijele za ovo ili ono, tako da je ta reklama često povod besmislenim kupovanjima. Međutim, ne smijemo biti lakomisleni: reklama se zasniva na stabilnim saznanjima, često bolje fundiranim istraživanjima (psihološke, pedagoške i socijalne prirode) nego mnoga područja društvene djelatnosti. Reklama i njeni naručioci ne vode računa o osnovnim vrijednostima društva, već o

7 J.Šter; Isto, str. 2099.

8 Rezultati istraživanja RTB, 1/1974. str. 39. i 52.

31