RTV Teorija i praksa

shvaćanjc i ražajnih sredstava /ato je on bar djelomično u svojoj režiscrskoj nraksi i obrađivač djela koje režira Režiser je na radiju ošiobođen mnogih funkcija koje ima u ka/alištu, na tilmu ili na televiziji, ali zato na neke svoje funkcije mora svraćati naročitu pažnju, kao npr na brigu oko profinjene govorne tehnike, oko tempa, ritma, itd Ako pisac rađio-drame ima više dodirnih tačaka s načinom pisanja proznih tekstova nego specijalno s ka/ališnom dramom, onda radio-režiser ima više dodirnih tačaka s filmskom režijom nego s ka/alištem Jer, radio-režiser komponira glasove glumaca, /atim šumove /vučnih efekata zajedno sa zvukovima mu/ičkih instrumenata Nije /ato čudo da su veliku ulogu u razvoju radio-drame kao književne vrste i teatarske forme u širem smislu odigrali radio-režiseri, i to u prvom redu oni režiseri koji su se isključivo posvetili radio-režiji, ili koji su /а veči dio svojih stvaralačkih preokupacija našli rješenja na radiju Odnos režisera prema tekstu je u dobrom dijelu slučajeva bio presudan /а ra/vitak jugoslavenske radio-drame / ato je potrebno istači imena onih jugoslovenskih režisera koji su po svojim dostignučima na tom specifičnom redateljskom poslu stvorili svoj režiserski stil. To su: Matija Koletić, Zvonimir Bajsić, Ivan Hetrich, Mirč Kragelj, Fran Žižek, Mira Trailović, Vasilije Popović, Mića Tomić, Miodrag Žalica, Ivan Fogl, Ilija Milčin, Ilija Džuvalekovski, Bogdan Maračič i Nikola Vončina. A i daljnji razvoj radio-drame ovisit će, uz ostale faktore, u prvom redu o toj stvaralačkoj simbiozi pisac-režiser, Drugim riječima, o jedinstvu izvedbe i teksta, o bliskoj suradnji onoga što zovemo tehnikom i onoga što zovemo umjetnošču na radiju, a to je, u stvari, i bilo pitanje koje smo pokušali izložiti.

Borislav Mrkšić, Poetika radio drame, Radio-televi/ija Zagreb. 196". str 175-D8

35