RTV Teorija i praksa

funkcionišu unutar stalne otvorenosti medija. Njih, dakle, obeležava medij unutar svoga prisustva i granica. Stoga pojam bibliografskog znaka ovde nije egzemplaran ali mu ta činjenica ne smeta da bude referencijalan pa ga takvim sa svima ograničenjima u ovom radu i uzimamo. Bibliografija o kojoj je ovde reč otkriva rad i radno iskustvo Odeljenja za istraživanje programa i auditorijuma Radio-televizije Novi Sad od vremena njegovog nastanka 1974. godine do кгаја 1983. Istovremeno, ova „Bibliografija”, aliguid stat pro aliguo, otkriva nam radni rečnik Odeljenja unutar neposredne inteligibilnosti višejezičnog auditorija SAP Vojvodine. Upravo ova višejezičnost auditorija specifični je znak Radio-televizije Novi Sad i svih njenih organizacionih jedinica. Program Radio-televizije Novi Sad emituje se na pet jezika: srpskohrvatskom, mađarskom, slovačkom, rusinskom i rumunskom. Samo, pak, Odeljenje sistematski i genealoški ovom je činjenicom određeno. Brojni su, naime, radovi ovog Odeljenja posvečeni istraživanju jezika i govora u programima Radio-televizije Novi Sad. No, to je, kako se vidi iz „Bibliografije” tek jedan segment istraživanja. Drugi segment čine analize sadržaja „pojedinih emisija, programskih celina, programskih funkcija Radija i Televizije Novi Sad i analize organizovanosti i delovanja komunikatora”. Treči segment čine kontinuirana periodična istraživanja tipa Dnevni barometar. „Bibliografija” obuhvata 224 rada čiji su potpisnici stalni istraživači Odeljenja, naučni radnici raznovrsnih struka i komunikolozi (ukupno 58 autora). Spisak naslova dat je hronološki. Klasifikacija radova izvršena je na temelju pripadnosti predmetu: a) istraživanja programa i auditorija RTV Novi Sad u celini; b) istraživanja programa i auditorija Radija; c) istraživanja programa i auditorija Televizije i d) ostala istraživanja.

264