RTV Teorija i praksa

„rediteljsko poverenje u glumca” i odanost klasičnoj diamskoj literaturi. Kao reditelj i urednik radio-drame Jovan Konjovič je, u stvari, bio pionir naše radio-dramske režije. Svoju radijsku aktivnost započeo je još 1938. gddine. Na talasima Radio-Beograda ostvario je oko stotinu radijskih režija. Budučem istraživaču ove aktivnosti Jovana Konjoviča ostaje zanimljiv izazov procena i značaj ovog reditelja u afirmaciji umetničkog razvoja istorije naše radio-režije. Od 1957. Jovan Konjovič deluje kao reditelj Dramske redakcije beogradske Televizije. Ovaj njegov umetnički angažman na najbolji način svedoči koliko je, upravo, takva ličnost, široke i temeljne kulture, čovek nauke i umetnosti, homo theatralis, bio dobro došao našoj mladoj Televiziji, gde če delovati sve do odlaska u penziju krajem sedamdesetih godina. Televizijsku režiju je doživljavao kako kao „zadatak da pronikne u psihološku, tako i u najbolju vizuelnu vrednost”. Režiju je „učio” na probama velikih jugoslovenskih reditelja dra Branka Gavele, Ive Raiča, Alfonsa Verlija, Tita Strocija, Josipa Kulundžiča, Jurija Lj. Rakitina - pominjao je Konjovič svoje učitelje u našem razgovoru o televizijskoj režiji. Dakle, ovaj vrsni profesionalac rediteljske umetnosti, dobro je znao koliko je nova medijalna umetnost režije na televiziji organski povezana sa isimstviraaumetnosti režije u pozorištu, filmu, radiju. Konjovič je odista bio naš preteča savremene intermedijale režije. Njegov opis televizijskih režija, naročito onaj repertoar koji se zasnivao na srpskoj i hrvatskoj dramskoj baštini (Gavrilo Stefanovič-Venclovič,Dositej Obradovič, Jakim Vujić, Đorđe Maletić, Sterija, Titus Brezovački, Gundulić, Josip Najšteter-Sremoljubič) svedoči o smislu za savremenu prezentaciju dela iz dramske prošlosti na malom ekranu, tek rođene, najmlađe umetnosti. lako nije bio reditelj-istraživač novog medija, Konjovič je dobro znao, a o tome svedoči i naš estetički razgovor o televizijskoj režiji, ~da se pravi televizijski izraz može postiči isključivo snimanjem u TV studiju pomoču elektronskih kamera i ostale studijske tehnike”. Svoje

175