RTV Teorija i praksa

da se jezik praktično najbolje nauči čitanjem dobrih pisaca, sa još više razloga danas možemo reći da će praktično usavršavanju jezika mnogo više doprineti uzoran jezik radija i televizije, jer je upravo neznatan broj onih što najveći broj časova zabave dnevno provede nad knjigom, prema broju slušalaca radija i gledalaca televizije. I kao što se nekad govorilo, a i sada se s pravom kaže da knjige moraju biti napisane uzornim jezikom i zbog vaspitačke uloge njihove, s još više prava moramo da zahtevamo od radija i televizije kao najmasovnije škole, da jezik u njima po jasnosti, pravilnosti i lepoti bude na najvećoj visini.” (Radio-televizija i jezik, Naš jezik, n.s. knj. XIV, sv. 2-3, Beograd, 1964, str. 150-156). Koliko je televizija danas masovna pojava i koliko ona ulazi svakodnevno u naš život, možemo zaključiti iz podataka Centra za istraživanje programa i auditorijuma RTV Beograd od 1984. godine. Ispitivanjem je obuhvaćena i kategorija dece koju smo i mi 'obuhvatili našim istraživanjem, Podaci pokazuju da 86-87% porodica ima TV aparate. TV program prati 94% ispitivane dece. Dalje se vidi da 74% dece redovno prati veliki broj emisija interesantnih za njihov uzrast. Na osnovu toga može se zaključiti da veliki broj dece znatan deo dana provodi kraj TV prijemnika i da televizija znatno utiče na formiranje njihovog govora. Za naše istraživanje od posebnog je značaja aktivan i pasivan auditivni uticaj govora lelevizije na razvoj auditivne diskriminacije glasova, od kojih posebno ć-č, đ-dž iz grupe afrikata. Televizija kao enkoder ulazi u naš sistem povratne sprege jednokanalno, odnosno bez mogućnosli za povratnu informaciju, Stoga se slušalac pojavljuje kao aktivan i kao pasivan dekoder. Jednostavnije rečeno, a primenjeno na potrebe našeg izlaganja, to znači da ponekad našoj deci nije potrebno da zainteresovano prate TV program, već da se samo nalaze u prostoriji gde je uključen TV aparat pa da na taj način primaju informacije, odnosno da u njihovo skladište informacija pritiču informacije i onda kada se aktivno bave nekim drugim poslom. Na ovaj način deca, slušajući učesnike TV programa, uče od njih i imitiraju mnoge njihove osobine pa i način izgovora glasova, Cilj našeg rada je bio da na primeru afrikata pokušamo da pokažemo koliko je veliki uticaj televizije u širenju kulture govora, Kako je poznalo iz literature, afrikati predstavljaju specifičnu grupu glasova u srpskohrvatskom jeziku. Oni su

57