RTV Teorija i praksa

pošto ih oboje sadrži.' 1 Između modela strukture i funkcija televizijskog toka i vantelevizijske stvarnosti za sada je vrlo malo veze, osim one uspostavljene analizom slikovno-govomog toka koja mora da bude istorijska isvakako zasnovana na analizi dominantnog modela TV govora. Ako se taj govor stvara ad hoc onda on i nije proizvod planiranog. Svi TV poslovi i ukupnost njihovih funkcija čine strukturu koja je odgovorna za TV govor. Jezik TV govora' međutim sam po sebi ne mora da ima funkcije ove strukture, niti da predstavlja otvoren opšte priznat sistem. Ni ujednom televizijskom poslu kod nas to nije jače naglašeno i komplikovanije od onog pri nastupu TVJstraživača koji se sam sučeljava sa javnošću i običajima. Moram da upozorim da je reč istraživanje kod nas spojena samo sa analiziranjem i studiranjem metalingvističkog - sociološkog aspekta komunikacija, tj. sa teorijskim stavovima multidisciplinamog prilaza tzv. fenomenu masovnih medija, dok TV istralivanje kao rad kojiprethodipisanju sinopsisa i scenarija, prilično neverovatno, ali provereno, ne postoji kao posao (i zato i ne može da se plati, između ostalog). Istraživač je nevidljivi sabrat scenariste a istraživačica je možda posestrima autorke koja se nalazi na velikoj muci šta pre da uradi - da li da uči sve oko sebe kako da joj pomognu da dođe do informacija ili da iskoristi svoju glumačku sposobnost i poznavanje narodnog mentaliteta da taj ipak postojeći i veoma odgovoran posao svrši рге nego što čitava tema nestane u nesuglasicama, nesporazumima i sumnjičenju onih koji svoje poslove obavljaju na naš ustaljeni, uvežbani i komunikacijski potpuno nepodoban način. Ova oblast vizuelnih komunikacija u koju neminovno TV istraživanje prelazi velikim deiom, zove se još i Ijudska komunikacija (human communication) koja se uči i jedino može da se stvori i osmisli u društvu, kada se shvati koliko je potrebna ekonomski, radi boljeg učinka rada, dakle efektivno pre svega radi produktivnosti (od koje

1 Dževad Karahasan, O jeziku i strahu, poglavlje: »Čuđovište i jezik birokralija i tuga", »Veselin Masleša", Sarajevo, 1987.

170