RTV Teorija i praksa

emisija, vremenski ograničena i na programu svakoga dana u isto vreme obično se predstavljaju vesti o političkim događajima. Politiku ovde shvatamo u širem značenju kao svaku društvenu delatnost kojom se uređuje osnovni položaj čoveka i društvenih grupa u pojedinom društvu i međunarodnoj zajednici. Uprkos ekspanziji lokalnih TV stanica, kablovskih i satelitskih programa, možemo konstatovati da je na području informativno-političkih programa još uvek vodeća nacionalna televizija. Istraživanja potvrđuju da je televizija izvor informacija, vredan najvećeg poverenja. Slovenačko istraživanje „Radio i slušaoci" (Služba za istraživanje programa, 1985) pokazalo je da je od svih ispitanika 24,4% odredilo televiziju kao najpouzdaniji izvor informacija, dok se za novine odlučilo 6,0%, za radio 10,4%, 12,3% ispitanika se nije opredelilo, 46,5% misli da nijedno sredstvo komuniciranja nije pouzdano. Barometar gledanja televizije, istraživanje koje priprema TV Ljubljana, pokazao je da svakoga dana polovina slovenačke populacije gleda TV dnevnik i da zanemarljivo mali deo populacije gleda strane informativne emisije (TV dnevnike) (Obranovič et.al., 1987, 10-6). Siraonds konstatuje da je televizija najomiljeniji i najpoželjniji izvor informacija, jer egzistira sada, u trenutku; vidi se, čuje, završava; poruka je kratka gledalac je veoma pažljiv; televizija deluje više na osećanje, nego li na razum, što onemogućava aktivnu obradu, interpretaciju i kritiku poruke. Zbir predstava koje posreduje televizija je slika sveta danas (Simonds, 1982; 587-613). Uticaj TV dnevnika ne bismo smeli da precenjujemo. Iskustvo koje nudi gledaocu samo je jedno od iskustava koje on doživljava u životu. Petar Dalgren (Dahlgren) koji je istraživao procese osmišljavanja (making sense) televizijskih vesti utvrdio je da gleđaoci interpretiraju TV vesti na osnovu pozadine koja čini njihov svakidašnji život, na osnovu svog svakidašnjeg sveta. Radi se o rutinskom postupku koji definiše svakidašnje

185