RTV Teorija i praksa

TV dnevnik nas upoznaje s događajima dana. Tako obično kažemo. Definisanje „najznačajnijih' događaja i njihovo predstavljanje nalazi se u rukama televizije. Televizija kao komimikacijski medij nije autonoman sistem, već podsistem ekonomske i političke sfere. Radi se naprosto o tome, što konstatuje Leandrov (1970), kad navodi osobine masovnog komuniciranja: .U sabiranju, selekciji, preradi i oblikovanju poruka i u tehničkoj dostavi rade specijalizovane grupe Ijudi, sastavljene od Ijudi različitih profesija koji se po ulozi i položaju razlikuju od grupa koje učestvuju u drugim oblicima komuniciranja. Te grupe su organizovane u institucijama koje su više ili manje vidljivim vezama povezane s društvenom strukturom u kojoj deluju. Ove veze su obično čvršće nego u institucijama koje se bave drugim oblicima komuniciranja". Televizija je, prema tome, podvrgnuta uticajima okoline, prima njene vrednosti, prilagođava se prilikama u njoj. Oblikovanje realnosti TV dnevnika uistinu je u rukama televizije, ali je televizija u rukama svoje okoline. Razlike u realnosti TV dnevnika različitih TV stanica posledica su različitog položaja TV stanica u njihovoj okolini. 2. UPOREDNE ANALIZE REALNOSTI TV DNEVNIKA RAI, ORF I TV UUBUANA U našem istraživanju pokušali srao da proverimo da li su gledaoci TV dnevnika različitih TV stanica suočeni sa suštinski različitim .kontekstom u koji se uključuje lično iskustvo" (Neumann), što ima za posledicu jačanje kulturnih granica među nacijama. U tu svrhu analizirali smo TV dnevnike triju stanica koji se emituju u susednim državama, upletene u prilike različitih društveno-političkih, mcdijskih i kulturnih sisteraa; austrijske ORF, italijanske RAI UNO i jugoslovenske TV Ljubljane. Uprkos tome što se ovi TV dnevnici emituju u susednim državama, očekujemo da se rcalnost TV dnevnika tri TV stanice razlikuje. Razlogc za

187