RTV Teorija i praksa

PRILOŠKA I PRIDEVSKA DETERMINACTJA Statistička analiza pokazala je da MI koji se emituju putem R i TV sadrže vrlo visok procenat priloga za razliku od nekih drugih tipova saopštenja (npr. vesti na R ili političkog diskursa [Leš, 1987; Jezik politike, 1987]). Gotovo svaka glagolska leksema determinisana je prilogom, a vrlo su česti i prilozi kao modifikatori drugih prideva i priloga. Tako nisu retki slučajevi da se pojavljuje nekoliko priloga u nizu (npr. Ujutru [će preovlađivati] oblačno i mestimično maglovito). Ako se ovome doda još čitav niz priloških izraza koji su sastavljeni od drugih vrsta reči, te ih statistički podaci ne registruju, a vrše u rečenici funkciju priloških odredbi za vreme i mesto, onda se može reći da je jedna od važnih osobina jezika MI prisustvo mnogobrojnih priloga i priloških izraza. Ova karakteristika proizlazi iz osnovnog cilja ovog tipa saopštenja, a to je da se daju informacije o četiri komponente određene atmosferske pojave: vreme, mesto, intenzitet i rasprostranjenost njenog javljanja. Retko se kad, međutim, bilo koja od ove četiri komponente precizno odredi. Upotrebljavaju se, naime, lekseme i priloški izrazi koji imaju „nedovoljno precizno” značenje, odnosno kojima se bilo koja od ove četiri komponente samo okvirno određuje. Tako se među prilozima za vreme pored danas, sutra, jutros, često javljaju priloški izrazi: u toku dana, preko dana, narednih dana, te prilog povremeno od vremena do vremena, s vremena na vreme' 0 (nekoliko puta u toku dana u različitim vemenskim intervalima)].

20 Značenja su preuzeta iz: Rečnika srpskohn’atskoga knjilcvnng jezika , 1967.

88

TV/RB TV/RNS TV/RZ TV/RSA TV/RT općenito posebice mestimično mestimično mjestimično i mjestimično mjestimice tokom (dana) tokom tijekom tokom potkraj (dana) podno fVelebita'l