RTV Teorija i praksa

као kod crno-bele televizije. Jedna od teškoća sa usaglašavanjem kašnjenja u kompozitnom sistcmu proističe iz korišćenja digitalnih uređaja koji zahtevaju ovo usaglašavanje i na ulazu i na izlazu. g) Omogućavanje novih postupaka u postprodukciji. Efekat chroma кеу moguće je realizovati i u postprodukciji snimanjem potrcbnih signala i odgovarajućom koncepcijom postprodukcionog sistema. Pored toga, jednu sliku, na primer, koja je izdvojena iz magnetoskopskog snimka i unesena u uređaj za grafiku i bojenje (paint box) moguće je obraditi, zatim propustiti kroz video-mikser i uređaj za digitalne efekte i snimiti kao elektronski slajd. Sa ovog uređaja istu sliku je moguće reprodukovati i kombinovati u video-miksem sa originalnom sekvencom sa magnetoskopa. Ovaj proces zahteva visoku tačnost usaglašavanja kašnjenja. Njega je, u principu, moguće ostvariti i u kompozitnom sistemu, ali bi degradacije koje bi pri tom bile unesene, postale neprihvatljive. Postupak je sasvim realan u komponentnom sistemu. h) Prenos komponentnih signala izmedu uredaja omogućava arhitekturu sistema која olakšava prelaz ка digitalnom studiju. Za razliku od kompozitnog sistema, gde je za uklapanje u digitalni lanac potrcbno prethodno dekodovanje signala, komponentni sistem zahteva samo A/D konverziju. Porcd toga, ukoliko jc za prcnos analognih komponenti obezbeđen adckvatan propusni opseg, onda je relativno jednostavno uklapanje digitalnih uređaja, uz korišćenje analognog interfejsa za prenos digitalnih signala. Ovo je potrebno istaći као veoma značajnu prednost u pogledu budućeg razvoja TV centra i uvodenja digitalnog studija. Daljim šircnjem kompozitnc mrežc za distribuciju signala, koja ne ispunjava zahtcvc prenosa analognih komponcnti, stvorila bi se situacija da bi prclaz na distribuciju digitalnih signala postao vcoma komplikovan i skup. NEDOSTACI KOMPONENTNOG STUDIJA a) Složenija i skuplja distribucija i prenos signala izmedu uredaja. U slučaju paralclnog prenosa potrcbno je

118