RTV Teorija i praksa

stenograma rasprave. Ovogodišnji stenogram završava se na tek započetoj trideset drugoj strani. Ipak, sama činjenica da se konkretno i problemski progovorilo o iskustvima pojedinih radio-centara u njihovim sredinama zaslužuje pažnju i jedan ovakav prikaz. Uvodničari: Магко Sapunar, iz Hrvatskog radija i Rade Veljanovski iz Radio Beograda i sami su dali primere koji govore kako se na radio-difuziju u celini i na javnu funkciju radija gleda u njihovim republikama. Nekoliko učesnika u raspravi takođe je ukazalo na aktuelne probleme sa kojima se susreću radeći svoj posao u novim višestranačkim uslovima. Marko SAPUNAR: U većini zapadnoevropskih parlamentarnih demokracija radio-difuzni sistem, kao javna služba ili javno-pravna ustanova, bitno se razlikuje svojim položajem, pravilima i obavezama od ostalog informativnog okružja, osobito od tiska i komercijalnih radio-stanica. Poseban, rekao bih čak monopolski položaj te javne službe prihvatile su sve relevantne političke strane, društvene grupe i legitimne institucije tumačeći specifičnost RTV sustava čak kao vrlinu pluralističkog društva. Iskustvo od gotovo četiri desetljeća u Njemačkoj i ostalim državama parlamentarne demokracije pokazuje da su radijski novinari bili često izloženi pokušajima izvanredakcijskih pritisaka i prikrivenih manipulacija, unatoč preciznoj i ustavnoj regulativi javne funkcije radija. Na pitanje koje društvene grupe i udruženja pokazuju najveće zanimanje za radijske programe, jedna ozbiljna njemačka anketa pokazuje da privredni koncerni i banke vrše pritisak sa 31 posto, političkc stranke sa 29, crkva sa 23, sindikati sa oko 13 posto. Znači, iz ovog proizlazi da najbrojniji pokušaji pritiska dolazc iz

31