SRĐ

— 456 —

Jedna stranica John Ruskina. Dvije riječi prevodiočeve. čitaocima ovog našeg skromnog lista prikazujemo u srpskom prijevodu jednu stranicu velikoga engleskoga pisca John Ruskina, Ovaj glasoviti Englez, koji se ugasio 20. Januara 1900. god. u Brantwoodu u osamdesetoj godini svoga života, preporoditelj je moderne estetike u Engleskoj i uopšte u Jevropi, a bez sumnje najdublji poznavalac i tumač mletačke istorije i umjetnosti modernijeh vremena. 0 njemu je glasoviti francuski estetičar Robert de la Sizeranne dao ovu definiciju; „Povijest života John Ruskina nije nego povjest njegovijeh susretaja s Prirodom". On je Ljepotu uzdigao u svojijem spisima na uzvišeni 6tar, kao učiteljicu i tješiteljicu roda ljudskoga. On je prvi od velikijeh esteta izrekao misao, da obožavanje Ljepote ne može biti samo sebi cijelj, nego da ima služiti i podregjeno biti životu. „Nesreća (infelicity)" govoraše Ruskin „učinjena je od za„visti; a ko se nečemu od svega srca divi, ne zavidi više. Nesreća „је učinjena od žalovanja, ali ko se divi, zaboravlja; učinjena je od „nepraštanja, a ko se divi prašta; od sumnje, a ko se divi vjeruje." U ovijem je riječima Ruskin skupio cijeli svoj apostolat za Ljepotu, kome duguje svoje naj ljepše triumfe engleska slikarska škola. Ruskinovo djelo: „Modern Painters" ubraja se u naj slavnija revolucijonarna djela moderne civilizacije sa Napoleonovijem zakonikom, sa Mazzinijevijem, Darwinovijem i Tolstojevijem spisima. Simbolizani i prerafaelizam jednoga Burn Jonesa plodovi su dubokog razmišljanja Ruskinovog o tajnom zlamenovanju Ljepote u svijem svojijem objavljenjima. Djela: „Stones of Venice" (Mletačke stijene) i ,,St. Mark's rest" (Počivalište Svetoga Marka) unijela su u poznavanjo Mletačke povjesti nove elemente, tako da se sada bez ovijeh simbolističkijeh, estetskijeh mletačkijeh potraživanja ne može ni govoriti o poznavanju venecijanske civilizacije. Nije nam namjera analizovati ta epohalna djela, ni izdvojiti iz njih originalnosti Ruskinovog shvatanja stvari, pa i njegove sjeverne nejasnoće i simbolistične pretjeranosti. To ćemo možebit učiniti drugom prilikom. Evo za sada jedne stranice iz ,,St. Mark's Rest" o tome kako Ruskin dijeli mletačku istoriju. Ivratka je, ali duboka i originalna. Ako čitaoci „Srgja"