SRĐ

— 745 —

Jeđnu slabu stranu Sundecićevu nalazi pisac u uzanom orizontu nazora i ideja negovijeh, ali ne kaže do šta je to. Regbi da je to do neučenosti ili bo|e do nedoučenosti Sundečićeve. Klasična riznica rimska i latinska, pa nemačka i t'ranceska, nijesu mu bile otvorene, nego preko kakvog prijevoda, a prijevodi su sunce za oblakom. Nadaje pisac pribraja Sundečiću neku „postojanost u društvenoj i moralnoj tendenciji negovijeh pjesama." Istina, livale vrijedan bio je Sundečić radi postojanosti n. p. u lubavi i zanosu prama domovini i plemenu svomu, pa i onda kad je s ravnodušnosti, dapače s nemara narodnijeh slobodnijeh faktora ostao tužan na cjedilu u naj većoj svojoj bijedi. U tomu je bio krepostan Sundečić, ali tijeh primjera ima izobila i u drugijeli naroda; no vazda i u svemu nije bilo u hega prave postojanosti, nego je to bilo prije zastojahe, dapače kad i kad i tvrdokornost. Postojanost je krepost, zastojane nemar a tvrdokornost porok. Sundečić nije trpio kritike svome rađu, a kamo li prigovora. Cudi se pisac da je Srbadija bila ravnodušna prama pjesniku, a bistro je da samo oni pjesnici ugađaju, koji idu uz narod i hegove evolucije. A to Sundečić nije radio; za to je imao i priznana od Hrvata. Istom kad se svome plemenu priklonio, tad ga je i ono srcu privilo. No dok je trajala trzavica između nega i negova plemena, Sundečic je obogatio našu kiiigu novom granom, koja nije na odmet, jer Archilochum rabies proprio armavit 'iambo; a to g. Car nije ni spomenuo, a imao je tome primjera i u „Srclu". T^utina bilaje manauSundečićevoj ćudi, što potječe svakako od slaba odgoja, jer može bit čovjek i naučan, no ipak malo odgojen, kad nauku nije primijenio na sebe; ali je ipak ta jutina rodila u Sundečića dobrijem plodom. Tako isto druga mana Sundečićeva bila je taština, porok ne posve rijedak kod nas; i ta se obično razbusi od nedostatka odgoja, jer gdje je prave juckote, uglađenosti i pitomine, tu taštine nema. Zaludu je taštinu ogrtati ponodtmm. Ova potona može bit prirodena ili stečena, ali nije nigda mana; a taština je mana, jer je praznina, a to i znači. Velika je razlika između lava i kona s prirodne Jepote, i v rane okićene pauno-