SRĐ

— 755 —

taj naš zemjak, učenalc Bvropejskoga glasa, kojim bi se banila svaka i naj naprednija držaVa, ostao je skromni ginm. profesur; ali je on za to po sebi velik, jer blista svojom samom vlastitom svjetlošeu i služi samoj znanosti. Dugo nam još živio na lcorist naulce i znanošti, a na diku svoga jezika i naroda, i okitio što prije, kako što nam je obrekao, svojim zlatnijem perom listove našega domorodnoga Srda! * 1 francuska je vlada priznala našem ибепаки g. V. d.ru Boguiću negove zasluge za znanost o jn - oslavi negova universitatškog jubileja i poklonila mu je jednu porčulansku posudu iz Sevres-a. G. je Bogišić i dopisni člau francuskoga Instituta. Radujemo se svečaru iz srca! * Srpski državni pitomac Miloš Trivunac iz Aleksinca u Srbiji izdržao nedavno na Universitati u Minhenu magna cum laude doktorat iz romanske filologije kao glavne skupine, a engleske i nemačke filologije kao sporedne slcupine. Tezu je izradio iz francuske literature za doba preporoda, a naslov joj je: „Guillaume Bude's De 1' Institution du Prince". Teza će mladoga doktora biti otštampana u nizu naučnijeh radova iz oblasti romanske i engleske filologije, koji izlaze pod uredništvom dvaju profesora za take predmete Ovo je prvi doktor modernijeh jezika u Srba. M. Trivunac svršio je filosofsku fakultat Biogradske Velike Skole, pa je onda j)rodužio naukena Pariskoj i Minhenskoj Universitati. Cestitamo mladom doktoru i srpskom narodu! * Preminuo je u Biogradu D.r I,Atbomir Nedić, prof. Vel. Skole. 1 kao profesor Psihologije i Logike i kao kniževni kritičar pokojnik bio je na glasu zapremajući jedno od najvidnijih mjesta u našoj khiževnosti, koja je hegovom smrću osjetila težak i jak udarac. Laka mu zem|a i pokoj duši! Također je preminuo Gavrilo Vitkovie, jedan od najstarijih profesora srednijeh šlcola u Srbiji. Pokojni je Vitković bio i znamenit kiiiževni radnik, koji je naročito i marjivo prikup|ao spomenike iz istorije Srba u Ugarskoj. Vječna mu pamet!