SRĐ

— 655

na svaku žrtvu nego li se pođložiti odredbama nasilne države. Mada nemačka prekine diplomatske odnošaje sa sv. Stolicom; kler su zatvarali u državne tamnice. Ova je borba trajala pet godina, Bismark je težio, kako bi katolike odijelio od Rima i ujedinio u jednu narodnu crkvu. Jednako je bilo i u Svajearskoj pod imenom slobode. Prava katolička bijahu pogažena osobito u Baselu i Zenevi. СЦ bijaše uvijek isti. Bislcup Lahat bio je svrgnut, jer je priznao dogmu o papinoj nepogrešivosti. Austro-Ugarska god. 1870. ukinula je bila ugovor s rimskom stolicom, koji je bila sklopila g. 1855. U prostranoj Rusiji vrela je borba među petrogradskom vlađom i Pojacima. Francuska i nakon pada Napoleona 111. i nakon grozota Копшпе nije se bila osvijestila, prevarena od svojih političara, bijaše se opet dala u naručaj revolucije. Gambetta u parlamentu poda znak rata onim poznatim poklikom: „Klerikalizam! to je naš neprijatej!" U Spanolskoj novim ustavom od god. 1876. rascijepa se ono vjersko jediustvo, kojim se je Španolska za toliko vijekova dičila i ponosila. A i u novom svijetu — Americi — nije bilo boje. Ta eto n. pr. Brazilije, Kolumbije, \ r enezuele, Meksika, Ekvadora, Bolivije i Peru, što su se više ove države zanosile za modernim idejama, to su više udarale proti katoličanstvu. Stupivši Lav ХШ. na Petrovu stolicu, prva mu misao bijaše, kako bi stupio u dobre odnošaje sa evropskim državama, a osobito sa Nemačkom, gdje je borba bila najveća. One iste večeri, javjajući Lav XIII. nemačkome caru svoje stupane na Petrovu stolicu, izrazuje žeju, da bi se među \ r atikanonj i Berlinoni uspostavili negdašni prijatejski odnošaji. Nakon kratkog vremena započeše pregovori sa jedne i druge strane. Glavne točke Falkova zakona od 12. i 13. maja bijahu ukinute; biskupske stolice popunene i crkvi đozvojena sloboda obuke. Na biskupsku stolicu Kolonije i Posena bijahu postavjeni kao nadbiskupi Melchers i Ledochowsky; vladi bijaše potvrdeno pravo sa . I nzeifiepjlicht glede beneficija. Ovako je Lav XIII. nakon malo postigao potpun sporazum sa „žejeznim kancelaroni",