SRĐ

— 1116 —

KrtlŽEVNOST. U XVI vijeku živio je učeni Domenikanac O. Serafln Razzi (1531-1611), Italijanac porijeklom, koji je napisao dosta djela. Između ostalijeh: Storia di Raugia (povjest Dubrovnika) koja je bila štampana g. 1588 u Luci (Lucca) i Narrazione đegli Arcivescovi di Ragusa (pripovijedane o dubrovačkijem nadbiskupima). Ova dva djela, koja zasijecaju u našu domaću povjest, napisao je 0. Serafln Razzi za svoga boravka u Dubrovniku (1586-1598), kamo je bio poslat kao generalni vikar za uređerie domenikanskijeli manastira u našijem stranama. Povijest Dubrovnika O. Seraflna Razzi u posledrie vrijeme postalaje veoma rijetka, te se ukazala potreba preštamparia iste za upotrebu učeriaka i lubitela naše starine. Taj je posao preduzela Srpska Dubrovačka Štamparija. Uvod i primjedbe napisao je prof. J. Gelcicli. Kriiga je već štampana, te će skoro izići kao peta sveska Srpske Dubrovačke Biblioteke. * * * Prof. Dr. I. Kasumović čitao je u javnoj sjednici razreda bistoričkofilologičkoga Jugoslavenske Akademije raspravu: Izvori Palmotićevih drama Ipsipile i Akila. Pisac dokazuje, da je pjesnik za ove svoje dramo našao gotovu gradu kod latinskijeh, a donekle i kod grčkijeh pjesnika, pa je dramatizovao ne mijeriajući gotovo ništa. Za Ipsipilu bili su mu ovi izvori: Grk Apolonij Rođanin, pjesnik aleksandrinske ere, zatim Valerij Flak, latinski pjesnik iz doba carstva, koji je prema epu Apetonija Rođanina spjevao istoimeni ep „Argonautica", i napokon Stacij, takođe latinski pjesnik iz carskoga doba, koji ima u svojem epu „Tliebais" veliku episodu o Hipsipili. Palmotić se najviše držao Valerija Flaka, a od drugih je uzeo samo po gdješto. Cini se, da je znao i za varijacije priče o Hipsipili, kako su je bile obradili Eshil, Sofokle i Pindar, pa so i riima koristio. Za drugu dramu, Aliila, našao je Palmotić građu gotovu u nedovršenom epu „Achilleis" pomonutoga Stacija. Što se sačuvalo od tog'a epa, dramatizao je Palmotić gotovo sve i gotovo sasvim onako, kako se tamo nalazi, gdješto je dapače i stihove Stacijeve samo parafrazao. Odalečivao se od Stacija samo ondje, gdje je morao poradi đramskih razloga. * * * U češkom mjesečniku „Hliđka", što izlazi u Brnu, u rickoliko svezaka ove godine izlazi studija Le\ r a Solca o Gundulićevu Osmanu. IJ toj stuđiji prevedeni su i rieki odlomci iz Osmana. * * * Dubrovačka Hrvatska Tiskara namjerava štampati niz izdaria iz stare dubrovačke i dalmatinske kriiževnosti, kao Držića, Lucića, Vetranića, Gundulića i t. d. Cijenimo, da ova izdaria nijesu baš neophodno potrebita, kad ih već imamo u kritičkijem izđariima Jugoslavenske Akademije, koja na gomilama leže nerasprodata. ж,