SRĐ

— 1158 —

koji tvrdi, da su pjege na samoj površini sunca, a pobija Wolfa, koji misli, da su one iznad površine sunceve. Wolfa pobija posve temejito, dolcazujući, da polovice krugova, što ih pjege opisuju uspored prema ekvatoru sunčevu, nijesu jednake, ako pjega ne odgovara jednomu od dva čvora sunčana polovnika. Godine 1760. Bošković izda didaktično pjesničko djelo : „De solis ac lunae defectibus". Pjesničkim vezanim slogom Bošković tumači pomrčavane sunca i mjeseca. Pjesma je u 5508 heksametara, a razdijejena je u pet pjevana. U noj odsijeva bujnost fantazije, jezgrovitost jezika i lakoća izraza. Bošković se istakao i u meteorologiji. Tu nam on opširno raspravja o orkanima, o postanku vjetrova, o sjevernoj zori i zodijakalnoj svjetlosti. Kao fizik radio je najviše na poju optike i atomistike i stekao je svojim radom velik glas. Ne ću se baviti hegovim radom na po}u fizike, jer nh ne dopušta prostor ovoga lista; ko se želi potane o tome izvijestiti, neka pročita djelo Koste Stojanovića i Dvofakovu opširnu studiju u Radu. Samo ću opaziti s Rosenbergerom, da sistem Boškovićeve atomistike, do one tačke gdje se razvija u molekularnu teoriju, naliči vrlo današnoj atomistici, i Bošković se zove direktno početnikom atomistike, koja pretpostav]a atome snabdjevene aktivnim silama. Svakako je najdosjednije doveo u savez otkrića Newton-ova sa starom atomistikom, i po negovoj stazi znanost je još do danas daje koracala. Sasvim tim u Nemačkoj nijesu se dosta osvrtali na Boškovićeve zasluge, potamnivale su ih teorije velikoga filosofa Kanta, koji je u svojim ,,Metafizičkim počecima jestastvenice" , trideset godina kasnije od Boškovića, snabdio materiju dvjema silama, odbojnom i privlačivom, koje su imale iste učinke, kano jedna sila Boškovićeva. U Francuskoj i Engleskoj Boškovićev je sistem našao više odziva. Deluc (Idees sur la meteorologie) je proti Boškoviću, jer da je sila, bez substancije na koju djeluje, prazan izraz; a iz sličnih razloga pobija i Price cijeli taj sistem. Priestley (History of optics), nasuprot, priznaje se otvoreno pristašom Boškovića, te misli, da je negova nauka najpodobnija da ukloni poteškoće emisione teorije o svjetlosti. Robison u svom ,,System of mechanical philosophy" tumači teoriju Boškovićevu i tvrdi, da ima biti