SRĐ

— 332 —

fakultet, Boža Prokić, dr. Marko Lcko, dr. Stanoje Stanojević, Pavle Popovie, dr. Branislav Petronijević, dr. Aleksaader Belić, Nikola Vulić, dr. Jovan Skerlić, dr. Zivojin Đordević, Milan Kedelković i Ivosta Stojanović. Za docente: na pravnom fak., Drag. Aranđclović, na filosofskom dr. Yasilije Đerić i M. Trifunac ; u tehnički đr. Stevan Marković i Drag'olub Spasić. RflZNO. Ilusko Geografsko društvo sprema se na istraživaiie Chatang'a velike Sibirske rijeke pod upravom astronoma O. Bucklunda. Ол-о je istraživaiie već davno bilo započeto, ali je god. 1874., kad je to istraživane vodio Czekanowski, prekinuto. Ekspedicija će nastaviti istraživarie u predjelima tijeka ove rijeke, ali će osim toga istraživati još neka bajna jezera i rijeke. * * * Amerikan o amerikancima. — Jedan amerikanski novinar pripisuje dvama uzrocima dekadencu amerikanske literature: uplivu žena, koje lube sve što je lijepo, skladno i crkvene govore; a zatim amerikanskom duhu, koji se jedino brine za trgovinu i industriju. On kaže: Tajna je žela Englcza da bude lord; Francusa, da „bude članom akademije; Nijemca, da napiše jednu veliku kriižurinu o djalektima turanskijeh plemena. Ovc ambicije podižu i prosvjetluju život. Ja sam dugo vrijeme tražio formulu, da harakterišem Amerikanca, ali je nijesam našao. Jednom čitujući oglas jednog' osiguravajućeg društva riabasah na ovu frazu: „Zivjeti što udobnije i dobivati što više, to je velika ideja, koju mi imamo". I to je zbija ideal svakog Amerikanca, a dađe se još i ovako deiinovati: mnogo i dobro jesti, imati veliku kuću, lijepih odjeća i pretežan družtveni položaj. Očito je, dakle, da narod, koji ima takovih težria. ne može imati znamenitu kriiževnost, ČITUI,ft. f Josip Juraj Strossmaijer. (4. Fobr. 1816. f 8. Aprila 1905.) — Na 8. Aprila, u subotu poslije podne preminuo je u Djakovu u dubokoj starosti veliki sin hrvatskog naroda, vladika Josip Juraj Strossmayer. Negovo ime, poznato daleko i preko granica malene mu otagbine, proslavilo je i ime hrvatskog naroda, koji se s riime đostojno ponosio. Cio svoj život radio je na dobro svog hrvatskog naroda; bio mu je pravi Mecena. Ali plemenita duša i bratsko srce ovog velikana nije zaboravlalo ni ostalu svoju braću slovene: Srbina, Slovenca i Bugara. Kolikogod je tcška riegova smrt za braću Hrvate, toliko je opet osjetliva i za ostale Slavene. Na kuiturno-posvjetnom polu radio je Strossmayer neumorno, uvijek sa đevizom „prosvjetom k slobodi. Jngoslovenska Akademija Nauka, glasovita i dragocjena Galorija slika, a da i ne govorimo o velikim zasiugamaza zagrebačko sveučilište, svejeto djelo velikog Strossmavera. Potpore mnogim zaslužnim i kriiževnim ludima, stipendije đacima, dijelio je sve od svoje mladosti pa do smrti. Ne uzimajući riegov politički život, dosta jo samo ovo, što je uradio na kulturno-prosvjetnom polu, da riegovo imo ostane kao najtrajniji i najsvjetiji spomcnik narodnog života hrvatskog. Vječna mu uspomena I * •№ * f Prof. dr. Kral. — Omadne je prcminuo u Beču poslije dužeg bolovaria redovni profesor istorije starog vijeka na bečkom universitetu dr. Jakov Kral. Rodio se god. 1867. u Volosci. Rodom je Slovenac, a pošto je svršio beški universitet, pronoviran je g. 1879. za doktora filosoflje. G. 1881. postao je privatni đocenat a zatim profesor. U isti mah bio je i kustos zbii'ke papira u đvorskoj bibiioteci.