SRĐ

— 438 —

via, by Chven Morcdith", s pjcsničkim amplifikacijama (London, 1861)'). Zbog bibliografsko potpuuosli dodajomo ovdjo i jodno izdano ncmačkog prijevoda cijeloga Fortisova putovaim po Dalmaciji, koje se ne privodi u gornoj monografiji. To so izdane pojavilo takodor u Bcrnu, ali tek 1797 god.' J ) Lako, da pisac rasprave „Ueber Goethe's Klaggesang ima potpuno pravo tvrdeći, da jc Fortisov tekst potekao iz t. zv. spjetskog, sada Karamanova, rukopisa (str. 11). I doista nihovi se sadržaji medusobno podobro podudaraju. Mi bismo ipak posavjetovali budućem istraživaocu, da provjeri što temoJitijo tu tvrdnu, i evo zašto: a) U Fortisovu „Putovanu", kniga I. str. 105. iina na dno stranice jedna ne odveć jasna biješka, označena sa g), iz koje bi se čak moglo izvosti, da je rukopis iz koga je Fortis prepisivao, niogao biti i ćirilski. A da je to inače mogućno bilo, dosta so tek sjetiti, da bližoj okolici spjetskoj pripadaju Omiš i Pojica, gdje so, kako je poznato, odavna pisalo (Statut pojički, sutlski spisi, pisma itd.) pa i u samonie 19. vijeku, ćirilicom bosanskom. Ne bi po totne nikakvo čudo biio, kad bi od tako znanienite pjesme bio jedan rukopis iz grada Spjeta, latinicom, a drugi iz okolice, ćirilicom. b) Nego, ostanimo za sada iskjučivo pri Karamanovu rukopisu koji je latinicom. Ovaj nam se rukopis već na prvi pogled pokazuje ikavski, dok je štampani prijepis Fortisov, ako se izuzme jedno ili dva mjesta, posve ijekavski, Ako je teško vjerovati, da je Fortis crpao pjesmu neposredno iz usta naroda, isto je tako teško pomisliti, da je on — Talijanac —i to jedno рб vijeka prije nego su bila ođređena tri izgovora slova г ћ —, propisujući Karamanov rukopis, prenio tekst s ikavštine na ijekavštinu. c) Mi imamo jednu malo poznatu grupu utvrđenih činenica, koje nas ovlašćuju misliti, da je u ono vrijeme moglo biti i u

') 0. Meredith je pseudonim pod kojim je sakriven lord Bul\ver Ed. Rob. Lytton, engl. diplomat i vice-kraj Indije, sin poznatoga romanopisca lorda E. G. Buhvera. ') Knizi jo potpuniji naslov: Fortis. Reisebeschreibung von Datmatien, geograpbische, historische, naturalistische Đenkwiirdigkeiten. Auch von den Sitten der Morlacken . .. Bern, bey der Typogr. Societat und Leipzig, bey Wolf.