SRĐ

ČOVJEK BEZ DOMOVINE. Napisao Th. K. Kennedy. Iz engleskoga preveo Lujo Brodaričić. Voziš И se iz New-Yorka uz rijeku Huđson na jednoj od onili prekrasnih vatrenjača, koje nijesu drugo nego hoteli, te plivaju, prispjećeš u dva sahata vožnje u Westpoint, jedno od naj ubavnijeh mjesta u Novom Svijetu. Hudson, čiji valovi cjelivaju zapadnu stranu Ne\v-Yorka, evropski turiste puniin pravom prozvaše „amerikanskom Rajnom". Prodeš li strme stijene, tako zvate „palissade", koje visinom od 400 stopa padaju okomito u široku rijeku, i prispjeceš u zaliv vas crn s gora, te ga pašu sa svih strana. Tu je glavna amerikanska vojna akademija Westpoint, prekrasno smještena, daleko od bruke i larme svjetske varoši. Tu priroda odiše mirnoćom i zadovoljstvom, a u golemoj zgradi uče ljudi kako će uništavati i jedno i drugo, oni uce znanost, koja upućuje čovjeka da u potrebi izvrši brzo i temeljito djelo uništavanja. U parku ove vojne akademije, koja se nalazi u neposrednoj blizini prašume, stoji spomenik slavnog Koćuška, poznatog borca za poljačku slobodu, a u prašumi samoj na uzvišenom brežuljku, te ga obasjava zrakama sunce na zapadu kao da se s njim oprosti, oko posjetioca ugleda na basaltnoj stijeni jednostavnu tablu sa natpisom: Uspomeni Filipa Nolana poručnika u vojsci Saveznih Država. Čovjeka bez domovine, koji je domovinu ljubio kao niko drugi a niko drugi domovine ne bio manje vrijedan od njega. Podigoše kadeti Westpointa godine 1867. * * =k Ovaj protuslovni tekst ponuka me još iste večeri, kad sam kao gost zapovjednika akademije sjedao s njime pri sofri, da u njega zapitam razjašnjenja. Sijedi je starina poznavao čitavu liistoriju, jer je nju bio sam био iz usta ljudi, te su u ono doba živjeli i pripovjedi mi ovo. * * *