SRĐ

ZGODE I NEZGODE. (nastavak)

PiSe f prof. Luka Zore. uredio A. Vučetić.

Srpsfco doba. Naj bolje je za ovo poglavje da donesemo ono što je profesor Vučetić iznio u programu dubrovačkog gimnasija 1875. pod naslovom: „Odnošaji Dubrov6ana s bosanskijem velikašima za stecenje Konavala", a profesor Jireček u Slovineu 1879. g. pod naslovom: „Nastojanje starijeh Dubrovčana oko raširenja graniee." 1 Konavle su sada južnoistočna strana političkog kotara dubrovackog i sastavljaju s Cavtatom i Obodom općinu Cavtajsku. Od Dubrovnika do zapadne granice ove općine ima oko 6 pomorskijeh milja; duljina je Konavala od Cavtata do naj istočnijeg kraja (Oštrog Rta) od 18 pomorskijeh milja; naj veća im je širina od 6 milja a prostor irn je po prilici 200 km 2 . Konavle sastoje iz dva nejednaka kraja: iz većeg sjevernozapadnog valovitog visočja i iz manje južnoistočne strane. Veće se visočje uspinje s pojedinim vrsima do preko 500 i (00 m visine. To je ono što se prije reklo da je gornja strana Konavala, od Zvekovice do Debelog brijega i da je zauzimalo sela: Uskoplje, Sv. Mratinj, Mrcine, Gruda, Pločice (sad i Pridvorje). Jedan dio visočja zauzimlje sela Mrcine (Vrsinje), Stravča, Duba, Jesenice, Brotnjice a stanovnici ovijeh sela zovu 1 Pok. prof. Zore bio je naumio donijeti ovđje iz „Slovinca" radnju prol'. Jirečeka i tu je namisao očitovao gorenaveđenim riječima a poslije je mislio crpsti i iz moje radnje. Ali ga smrt zapriječi da to izvede; stoga sam ja napisao ovo poglavje da izvršim njegovu namisao. Radnje se gorenapomenute popunjuju; moja se osvrće i na veze s Belijakom i Radičem Sankovićem od 1391. do 1403., na koje se ne osvrće Jireček, jer on počinje vezama sa Sandaljem 1419. g. Okrom toga moja radnja dopire do 1442. g. a njegova do 1453. (ili još do 1623.) godine.