SRĐ

477

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

Roksandića za vodoskok; desno i lijevo su biste srpskog kralja Petra ukrasene ovijećem i pirotskim sagovima, po stijenama su velike slike nasljeđnika srpskog prijestolja. Đorđa, kraljevića Aleksandra, princese Jelene i princa Pavla. Umjetničko odijetjenje ima tri dvornice. U prvoj dvornici, narodnog biogradskog muzeja, privlače paznju publike: „Guslar" Paj e Jovanovića, ,,Ruđer Bošković", „Utopljenica" i „Апаtomija" Đ. Krstića; „Vesela Braća" i „Amoreti" Uroša Predića : „Konavoka" Muratova i „Guslar" R. Vukanovića. Ovi su slikari predstavnici moderne srpske umjetnosti u muzeju. Kolekcija istorijskih slika i radovi Katarine Ivanović nailaze na općenitu simpatiju. ТТ drugoj naj većoj dvornici radovi su clanova „Lade". U ovom odijeljenju su vajarska djela jedinog kipara Đoke Jovanovića. On je izložio svojih dvanaest vajarskih umjetnina, koje odvajaju monumentalnošću ; izmeđunjihje đjelo : „Oslobodioci Srbije Kara-Đorđe i Miloš", pa drugo „Tuga", te djeluje izvanredno nježnom izradom i osjećajem kojim je zadahnuo hladni mramor; zatim „Napuštena", figura u bronzi, pak maska Milovana Olišića, te „Perunika", mala flgura i napokon relijevi kralja Petra i kraljevića Đorđa i medaljon Karađorđe i kralj Petar. Od slikarija privlače naj višu pažnju: portreti generala Horvatovića, koje je dobro modelovao i tačno nacrtao Stevo Todorović, živi i krepki pejsaži crnogorca Petra Poieka, autoportret mladoga slikara Milana Milovanovića. Odvajaju takođe i slike „U Ateneu", „BabaJula" i „Strajk", kojo je izradio Josip Danilovac. Ali na prvom redu su znameniti od artista ovi radovi Muratovi: „Citisus, Dafne i Kloe" i njegovi portreti a naj više slika Dum

Andra. Padaju u oči: „Ciganski logor", „Vjetar", dva peisaža iz Topčidera: „Posljednji zrak" i „Veće" i slika „Buđenje", sve B. Vukanovičke. „Ciganski su logor" i „Vjetar" možebit njeni naj bolji radovi, a ona dva peisaža nježnošću kolorita privlače pažnju. Jedna od naj većih slika ove grupe jeste „Molitva" Rista Vukanovića, triptih originalan po ideji a odličan s dobro smišljenog vezivanja tona. U trećem salonu umjetničkog odijeljenja nalaze se radovi umjetnika izvan društava i vidi se izvanredni relijev „Kako je srpski guslar oslijepio"; to je djelo A. Bocarića iz Skoplja; u istom je saionu izloženo i Roksandićevo vajarsko djelo; slikarije znamenitije su ove : „Pad Stolaća" i „Glava Cara Lazara" D. Krstića; „Hajduk Veljko" i „Carica Milica", dobre slike Rangeovića, dvije slike Dragomira Glišića, od kojihjebolja „Glava Starca" ; zatim dobar autoportret Nikole Milojevića. U četvrtom salonu nalaze se fotografski radovi Milana Jovanovića, braće Gjonića i fotografske slike krajeva iz Srbije i velika geografska karta Balkanskog poluostrva i dr. Engleska štampa povoljno sudi ovu srpsku umjetnost, a Englezi su se iznenadili ovako velikom zbirkom iz Srbije. D. k. — Izložba u Beču. U izložbi „Dijete" u rotundi na Prateru u Beču dalmatinsko društvo za promicanje industrije i čipaka podignut je paviljom s bogatom i lijepom zbirkom dalmatinskih narodnih radnja i čipaka. Između izloženih predmeta ima i lutka odjevena i opremljena vrlo lijepim dalmatinskim čipkama, koje vrijede dvije tisuće kruna. Jedna seljakinja na otoku Pagu i male djevojke u Spljetu, u školama za čipke u Pagu i Spljetu,