SRĐ

520

СРЂ. — SRĐ.

(4 V 2 ° o ) : Izraelioana 5 7 mil (3 0°/ 0 ;)Li•.tuanaca 3'5 mil. (2'4° 0 ), Nijemaoa 2 3 mil (1'6° 0 ), Jermena 1"3 mil. (0'i)°/ o ), Mongola O'G mil. (0'4° 0 ), Kaukazijaca različilih plemena 2'9 mil. (1 'li" 0 ). Po vjeri se dijele: Pravoslavnih ima 69'9 (različitih ki.nfesija), Muliamedanaca '0-8%; Katolika 8 9° 0 ; Protestanata 4'9"/ 0 , Mojisijevaca svih konfesija 4i°/ 0 ; Budista i drugih Г4°/ 0 — Slovensko useljeniiko društvo u Nju-Jorku. Cesi, Rusini, Slovenc.i, Srbi, Hrvati i Bugari ustanoviii su u NjiiJorku dioničko društvo da bude posrednikom Slovenima doseljenicima. Podupiraće Slovenima posao i nabavu zarade. Društvo se zove: „Slavonic Imigrant Societj" i kani sagraditi doseljenički dom. Nekadašnji saradnik budimpeštanskih „Slovenskih Novina" Slovak Ambroz osnovao je ovo društvo a još je prije osnovao drugu instituciju „Amerikanski slovenski Spolek". Ovo useljeničko društvo iraa upravu od 25 članova a u njoj se nalaze Srbi Papić, Jakić i Pavić a Hrvati Zotti i D. Pavelić. — Općina, koja će s iseljivanja opušćeti. U Siciliji je nastalo stiasno iseljivanje u Ameriku nađasve u provinciji Girgenti. U općini Campofraneo malne polovina se puoanstva isolila. Trgovina i poljoprivreda nijesu više unosne a smarijio se strasno iznos potrošarine. 1 javna ie uprava u nekoliko općina u toj pokrajini u neprilici. Rudarstvo. — Željezne rude u Dalmaciji. Inženjer Ant. Dešković ispitao jo u odiomku Kruševu općine Obrovačke u Dalmaciji tako zvanu „crljenu zemlju" i dao je nakrcati dva broda ,,beuuxitc" (željezne rude) i uputio ih na Rijeku, gdje će se u talionici prvi put pokušati taljenje ove rudače. Po mnijenju

vrijednih inostranih stručnjaka ova je rudača vrlo dobra, što više mnogo bolja nego ona koja sc iz južne Franceske u stotinama vagona svaki dan uvozi u Njemačku za tvornice željeza i aluminija. Ako so ova vijest u potpunoj rajeri obistini, ova će ruda u brzo prcporođiti u okonomskom pogledu obrovački kraj. Životinjstvo. — Sprava Pischardson za ubijanje pasa. U Engleskoj jc prije nekoliko godina Pischardson izumio spravu za bezbolno ubijanje [>asa uhvaćenih na putu. Tu su spravu sađa uveli u Milan sa nekom preinakom. To je velik stakloni sanduk sa vratima koja se crmeiično zatvaraju. Može se u nj uvesti do dvanaest pasa. Vazduh so imprenjira kloroformiom. Tada psi padu odmah u nesvijest. Zatim se metne u sanduk cijev ugljičke kiselinc, koja zaduši pse u 5 minuta, a da sencsjete. Promet. — Naj veći rnost na svijetu. Bio je tu skoro sagrađen most kod Kvebeka u Kanadi (S. Am.) na rij-eci sv. Lovrijenca. To je naj veći što ga je dosad Jjudski um zamislio i ljudka ruka zgradila. Od gvožđa je, a dug je 854 m, naslonjen je na dva pilova, koji su 549 m odaljeni među sobom. Ima dakle centralnu svjetlost dulju od рб km, a ispod njega je praznina od 46 m, kuda može proći naj viši brod. Most je širok 25 m i ima mjesta za 5 paralelnih puta, a po srijedi ćo biti željezniea sa dvostrnkom tračnicom. Uspor. đujući sadašnje mostove sa starim rimskim, vidi se, koliko je napredovalo moderno doba. Riinljani nijesu gradili mostove, koji bi prelazili 25 m svjetlosti, a u moderno doba Francezi su zgradili s istim materijalom od kamena kao i Rimljani mo