SRĐ
О POSTANJU POLJICA
85
staraca. 1 Jedan osobiti geografski individualitet nalazi se u sjevernim Alpama, a to je u historiji poznati Berehtesgađen, koji je doživio znamenitiju historiju, no što su mnoge veće i bogatije zemlje. „Richter", koji je napisao monografiju ovoga kraja, tvrdi, da se ruože većim pravorn govoriti o neodvisnoj historiji Berchtesgadena, nego li o drugim mnogo većim krajevima.' 2 Biće to neka nutrnja historija bez ikakva veza sa svjetskim događajima i bez utjecaja izvan granica, ali je poglavita njihova zasluga to, što su znali očuvati svoju slobodu. 3 Sto je moguće geografske i psihološke momente navesti, koji su djelovali na postanje ovakovih političkih organizama, time se ne olakšava posao odrediti doba samoga postanja. Prodrijeti u tmicu iskona državnoga spada u naj teži posao liistoriografa. U prvotnoj su fazi socijalni slojevi poćeli tek razvijati latentne svoje nioći, kod njih je bilo još sve neodređeno, pravac pojedinih socijalnih slojeva i njihova snaga. A kada socijalne grupe nijesu izrazite, ne može biti niti resultanta njihova, državni organizam, potpuno dograđen. To traje decenije, a cesto i vijekove. Uzalud grade idealni historiografi postanje pomoću pojedinili ličnosti, gradnju započinju i dovršuju socijalne grupe. Isti Rim, kojega postanak Livije ukrašuje radom Ijudi i bogova, samo je resultanta gradnje generacija i vijekova. Što se pokušalo za Rim, to se ponavlja kod svih država, a rnože se kazati, da su u poznijoj liistoriji pokušaji katkada i uspjeli. Za Poljica niislim, da je svaki pokušaj zališan. Postanju Poljica ne kumuju bogovi kao Rimu, ne grade ih veliki osvajači kao u doba seobe naroda, već postaju na način, što nema središnje vlade, da ih drži upokorene. Može se kazati, da Poljica postaju onim danom, kada je propala hrvatska država, a da samo stanovništvo nije bilo toga svijesno. Cime je središna vlast bila dalja i prema periferiji slabija, time su oni ćutili potrebu, da se sami organizuju. Ispočetka besvjesna sloboda postaje svijesnom onim danom, kada je vanjska sila bila zapri-
1 F. Ratzel o. c. str. 796.
2 „ „ str. 797.
3 A. Pavich pl. Pfauenthal: Prinosi povjesti Poljica. Sarajevo. str. 38.