SRĐ

OCJENE I PRIKAZI

271

upozna sa svim važniru, u prvom redu trgovackim tačkama na Balkanu, pa i ostalim cijelog „orbis terrarum". Njegovom sokolovom oku ne izmakne ništa, što on ne bi pri opisu doticne tačke opazio. Geologija, geografski položaj, klima, naravni produkti, sadašnje stanje, importacija i eksportacija, trgovacka društva itd. doticnog kraja ili mjesta sve živo u zanimivom stilu proticu jedno za drugim, taman кб brzica rijeka niz čistinu. No on se ne zaustavlja samo kod onih tačaka, te već dosegoše do neke znatnosti, već se bavi i onim, koje još ne poskočiše sa zanemarenosti i pokazuje, kako bi im trebalo pomoći. No tu nije njegova „ultima Tliule". On znade često zamočiti pero i za političko stanje Evrope, osobito Balkana, pa i drugih kontinenata, pa i tu pokazati dubokog mislioca i vaIjanog razabiratelja stvari. Pokret Alusiimana u Indiji, u Egiptu, odnosi Srbije i Bugarske, Hrvatska, Crna Gora, Balkan, ruska duma, sve su članci političkog horizonta, a sve su da se ne stide svoga auktora. Krasni su čianci o Malti, Madagaskaru, Rodu, Sumatri, Borneu. Treba samo opaziti pri ovome zadnjem, da nije ovaj otok vulkanskog postanka, kako se to u članku iznosi, nego treba da ga motrimo kao staru masu ko što i obližnji Kitaj. Drugo kitno pero u „Tršćanskome Llovdu" jestono Nikole Didolića. Pisac je upravitelj' nautičke škole u Dubrovniku pa znade, preko školskog rada i prihvatiti se pera, da napiše lijepu i uspjelu radnju o „novcu i novčanom sustavu". „Prilike su, kaže pisac, i napredak gospodarstva, osobito dioba rada, zahtjevale da se uvede neko dobro, kao opće sredstvo zamjene i opći ekvivalent vrijednosti, i to se je dobro nazvalo novcem". Ali ova studija ne zasiže, i u historijat novca, no se bavi samo sadašnjim njegovim stanjem. Pisac opravdava to, tim, što je to svakome, više manje poznato. Pisac je radnjom pokazao poznavanje predmeta. Usto je znao sve začiniti lijepim i lahkirn stilom; Radnja može onim koji se žele baviti predmetom više pomoći no debele knjižurine. Veoma mi se sviđelo i pero Peroslava Paskievića o Srbima i Hrvatima u Americi. Tu nam pisac crta poznatu istinu o teškoj emigraciji našega naroda u Americi. „Narod se seli tamo kao pomaman, veli pisac, često bez opravdanog razloga, iz puke lakomosti za američkim dolarima. S toga opustiše nam gotovo cijeli krajevi,