Što da se radi?

način kod štednje i svoje posebne proporcije u

iroškovima. Pišem brojeve samo radi primjera,

no da račun bude što vjerojatniji uzimam sume,

koje po prilici vrijede u svim trgovačkim podu-

zećima, u svim manjim i siromašnijim gospodar-

stvima, | Dohodak irgovačkog poduzeća od prodaje

robe, — nastavi Kirsanov, — dijeli se u tri

Slavna dijela: jedan se dio plaća radnicima;

drugi dio odlazi na ostale troškove poduzeća

kao na pr. na stanarinu, rasvjetu, i na materijal

za daljnje radnje; treći dio ostaje u korist go-

spodaru., Uzmimo, da na plaće odlazi polovica

dohotka, na druge potroške četvrtina, dok druga

četvrtina ostaje kao korist. To znači, da gospo-

daru ostaje 50 rubalja, ako je platio radnicima

100 rubalja i na ostale troškove dao 50, Vidjet

ćemo, koliko dobivaju radnice u našem podu-

zeću, Kirsanov je stao čitati svoj račun, Dobivaju plaći „u. 100 rubalja Budući da su oni sami

gospodari, dobivaju i ono,

što inače ide u korist go-

Spodari o OU O) 50 rubalja Njihove se radionice

nalaze u njihovom stanu,

stoga su jeftinije negoli da

se uzimaju posebno u na-

jam. Oni štede na materi-

jalu, što je velika prišted-

nja, Od 50 rubalja, što bi

ih morali potrošiti na mafte-

_ rijal, ono po prilici prištede _ 16 rubalja 67 kop.

_- 166 rubalja 67 kop.

459