Topola
78
Drngi odsjek.
nikada pravo iztaknuo. Kasnije su ga često pobrkali s Apollonom. Helija sa Selenom upotrebljavala je tvoma umjetnost mnogo puta, da njimi zaokruži veće kompozicije, tako naročito na iztočnom procelju Parthenona. Schliemannom n Troji nadjeni relief (sada u Berlinu) prikazuje Helija s njegova četiri konja, obučena u duge haljine upravljača kola, i ovjencana na glavi krunom od (suncanih) zraka (slika 38.). Osobito velicajna lika vidimo ga na jednom pergamskom reliefu, gdje se vozi na lievo, docim pred njim jase Eos. Više nego gdje slavili su ga na Rhodu, gdje su mu i podizali kipove. Tamo mu godine 2ql. pr. Is. podigose onaj glasoviti orijaski kip od mjedi, koji je obće poznat bio pod imenom „rhodskoga ko 1 o s s a“, te su ga u starom vieku übrajali u tako zvanili sedam svjetskih čudovišta. Načinio ga bješe Chares iz rhodskoga grada Einda, koji je poznat kao jedan od najznamenitijih učenika Lysippovih Rhodski koloss bijase visok 70 grčkih lakata, ali se srnši uslied potresa već 66 godina nakon što ga namjestiše. Da je koloss uprvši se nogami stajao nad ulazom u luku rhodsku, puka je prica. Pad Phaethona prikazan je mnogo puta na sarkophagih. b. Selena (Luna). Klao što je Artemida blizanka Apollonova, tako je Selena Helijeva. Kao što on sunce, znamenuje ona mjesec, no težko da je ikada u Grčkoj bila prava božica s kultom. Pjesnici ju opisuju bjelorukom, Ijepokosom božicom s diademom od zraka na glavi, koja se pod večer uzvinjuje iz svetih Okeanovih voda. da se na svojih kolih, pod koja su uprežena dva bjelca, poveze nebeskim svodom. Ona je blaga i plaha, i samo kradom ljubi krasne mladiće i cjeluje ih kada spavaju. Stari pjesnici mnogo toga umjedoše pjevati o takovoj skrovnoj ljubavi Selene za krasnog'a kraljevića Endymion a iz Elide. Ona ga je uljuljala u \'ječni san, te on počiva u pećinastoj špilji brda Latma, gdje ga Selena svaku noć pohadja i nasladjuje se gledajući ga. Kasnije ju mnogostruko pomiešaše s Artemidom, Hekatom i Persephonom. To vriedi i za rimsku Lunu, koja je u ostalom imala poseban hram na Aventinu, posvećen, kako se veli, po Ser viju Tulliju. Kao brat joj Sol bijaše i ona u Rimu zaštitno božanstvo circenžkih, t. j. javnih igara.