Topola

I. Olympski bogovi. Ares.

37

brzonogn i bez ženske bajnosti. Vidimo ju budi као zaštitnicu, budi kao progoniteljicu divljači; zato imade ona obično tobolac i luk. Ne obzirući se na starije tvorevine možemo razlnSiti dva typa Artemidina. Po jednom typn imade ona sve do nogu sezući chiton s puno nabora i dugn spuštenu kosu; taj oblik većinom potječe od Praxitela Drugi typus prikaznje božicu kao Amazonkn s kratkim, pripasanim chitonom i lovskimi cizmami; mimo to spletena joj je kosa u zavoje. Prvi typus zastnpa najbolje tako zvana Artemis Colonna berlinskoga muzeja, drugi pak iz Gabija potječuća Artemida Louvra i od svih najbolje tako zvana Versailleska Artemida (slika 16.). Potonja potječe iz ville cara Hadrijana kod Tibnra, te je sada glavni ures zbirkam Louvra u Parizu, dostojna družica belvederskomu Apollonu, ma da mu i nije sasvim ravna. Na tom kipu nije božica progoniteljica, nego zaštitnica divljači. Prikazana je u trenu, gdje je priskožila u pomoć progonjenoj košuti, i dostignnv ju uz izraz plemenite srčbe ogledala se na progonitelja. Desnicom posiže u tobolac na plećih po strjelicu, a Ijevicom drži Ink. Glavni attributi Diane jesu Irik, tobolac i sulica, ali i zublja kao symbol svjetlo i život podavajuće božice. Njoj posvećene životinje jesu košnta, pas, medvjed i vepar.

6. Ares (Mart). Ares, sin Zeusa i Here, jest predstavnik rata s pogubne mu, ljudomorne strane, čim se bitno razlikuje od Athene, mudre ravnalice bojeva. Po prirodnu si znamenu mogao je prvobitno biti personifikacija burno uzrujana i naoblačena neba. Homovinom mu spominje Homer Thrakiju, zemlju oštrih zimskih oluja, koje ratoborni stanovnici u velike ga štovahu, dočim u pravoj Grčkoj njegovo bogoslužje ne bijaše baš jako razgranjeno. Osobito živimi bojami rise Homer u svojoj Ilijadi sliku ~ljudomorca“ okrutna ratnoga boga. Tuj ga vidimo kao boga, koji se ničemu vise ne raduje, nego divljoj bojnoj vrevi, te se ne može dosta naboriti i naubijati. OklopIjen mjedom od glave do pete, s pršećom perjanicom na šljemu i visoko uzvitlanim kopljem, držeći u Ijevici štit od bivolske kože, buči on i bjesni bojnim poljem, obarajući neobuzdanom snagom sve izpred sebe. U njega se jakosti pridružuje velika hitrina i on je po Homeru najbrži od svih bogova. No akoprem je tako jak, ipak ga u borbi svlada Athena, što je duhovita nagoviest, da triezna srčanost više vriedi u ratu, nego goropadna snaga.