Topola

na sutrašnji dan, dok njega čeka, da sutra založi posljednje imanje ili da se cjenka s književnim lihvarima. Sva pisma posljednjih dviju triju godina svjedoče, da je mnogo patio poradi toga. Uza to ga neprestano mučila policija i cenzura i dosadjivala mu. Istina je, da sve milosti nisu Puškina izbavljale od staroga policijskog nadzora. Pjesmu »Mednyj vsadnik'i.« nisu mu dali štampati, pa je izašla istom poslije smrti njegove. S krivnje grofa Benkendorfa nije Puškin nijedne svoje drame doživio na pozornici. Najveće su ga cenzurne neprijatnosti zatekle godine 1833., kad je ministrom prosvjete postao grof Uvarov, lični protivnik Puškinov. To je pjesnika nagonilo do očaja, pa se čaša njegova gnjeva prepuni. Puškin za neke večere u brk kaže ministru, da će napisati pjesmu na njega i podpisati se punim imenom. I doista Puškin spjeva skandaloznu pripoviest, koja se ticala Uvarova, u pjesmi »Na vjzdorovlenie Lukula« (tobože s latinskoga prevedenoj). Svemu tomu pridruže se neprijatnosti čisto književne. »Sovremenniku« su slabo stizali predplatnici. Puškin je opazio, da su književni krugovi ohladnjeli za njega, a to ga je Ijuto peklo. Dodijao mu već sav život. U pismu Osipovoj veli ove godine: »Sveti. eto gadkaja luža grjazi« (Sviet je gadna kaljuža blata). Tako su sve prilike očito vodile pjesnika pravcem kakvoj god katastrofi. Medjutim se u visokom družtvu obrazovala ciela koalicija protiv Puškina, a na čelu joj Benkendorfi Uvarov; oni su samo čekali slučaj, da ga unište, a taj se slučaj doskora i nadao: u susret im dodje vidjeni u ono doba, krasni, okretni, laskavi kavaljergard baron George Heeckeren - D’Anthes, francuzki podanik, legitimist, štićenik samoga cara Nikolaja. Taj je mladi Francuz donekle lakomišljeno, ali sasvim nevino laskao Puškinovoj ženi; u tom se povodu udesi gnusna pletka, koja je povriedila čast Puškinovu. U isto doba počeo je Puškin dobivati silu uvredljivih bezimenih pisama, koja su bila puna pogrdnih opomena i poruga. Posljedica ove paklene pletke

97

Aleksandar Pziškin.

Slike iz svjetske književnosti. I. y