Topola

147

grane obuke bijahu isključene. Posve je to drukčije u Eabelaisa. U njegovo doba, pa i još daleko poslije njega ne možemo naći školnika, koji je poput njega zagovarao obuku realnih nauka u opće, a napose u tom opsegu. Ni sam Luter nije na to mislio, a tako ni mnogi u to doba glasoviti školnici njemački, francuski i engleski. Ratke (1571. —1635.) i Komenskÿ (1593. —1671.) bijahu prvi pedagozi, koji su realnim naukama u obuci odredili njihovo posve opravdano mjesto, no njihovo nastojanje nije imalo onoga uspjeha, što su ga sami očekivali, a s njima mnogi od najboljih i najučenijih ljudi onoga doba. Vrijeme ne bijaše povoljno njihovu nastojanju. Obrazovanost još ne bijaše prodrla u puk, crkva zahtijevaše od škole, da služi njezinim cijeljima, a oni ljudi, koji su poslije nje imali najveći ugled t. j. humanisti, isto tako nastojahu da upotrebe školu za obrazivanje uzgajanikâ. Locke i Rousseau izrekoše, da valja u nastavnu osnovu primiti i realne nauke. Rousseau nađe mnogo pristaša među praktičnim pedagozima. Od tog vremena je neprestano trajao boj među onima, koji u izučavanju starih jezika traže spas obrazivanja mladeži i među onima, koji taj študij spajaju sa Studijem drugih nauka, a Studijem tih nauka hoće da se bave materinskim jezikom i novijim jezicima. Jedan od prvih boraca u nizu posljednjih pedagoga svakako je Rabelais, a njegova nastavna uzgojna osnova i list, što ga piša Gargantua svomu sinu Pantagruelu, bez sumnje moraju biti prvim dokazima, da taj boj nije nastao tek u drugoj polovici osamnaestoga stoljeća, već da se od vremena do vremena s većim ili manjim uspjehom vodio počevši od konca srednjeg vijeka, koji se obilježuje time, što se raskrstio sa starom učenošću. u) (Str. 105. ) Kad je Pantagruelov uzgoj malo ne potpun, Rabelais preporučuje kao uzgojno sredstvo putovanje u tuđe zemlje. Otac piše sinu: „Spremi se s Panurgom na put. Mojim blagom gospodarite po miloj volji. Što bude vama milo, bit će i meni drago“. Velika većina pedagoga preporučuje poput Rabelaisa putovanje kao svršetak uzgoju mladeži, I tri Rabelaisova nasljednika Mon-