Topola

136

sto sigurnije uzmože izliječiti. To je razlog, što se je ime Josipovo sačuvalo u narodu do danas u svakovrsnim pričama. Hrvatsku je skroz proputovao god. 1775. Josip je putovao mnogo i po inozemstvu, da prouči strane zemlje i narode. Naročito je s veseljem pošao. u Francusku7'tbaprouči tamošnji književni pokret, koji je išao za tim, da se posve, promijene državni i vjerski snošaji. Tu je pregledao sve znanstvene, umjetničke, humanitarne i industrijske zavode, općio je s najznamenitijim učenjacima onoga vremena, pak se je vratio kući s čvrstom odlukom, da će preurediti svoju državu prema nazorima, koje je sebi pribavio u Francuskoj/ Čim je preuzeo vladu u svojim nasljednim zemljama, lati se odmah posla. On je nastojao, da od raznolikih Os vojih zemalja i kraljevina učini jednu jaku državu, uko joj hi bio leda u u y..Ln..v. i.a d.a n u a r .. d ''OJ eda nza kοη. K tomu je snovao, kako bi podanike slobodne i ravnopravne jednakom školskom ohukomg industrije i trgovine doveo do "općega blagostanja. Poradi njegovih u tom prevelikih i naglih novotarija na polju crkvenom i državnom počelo je naskoro kipjeti u mnogim zemljama njegove velike države. Josip je .ponajprije ukinuo posve nevoljništvo, koje je već njegova majka bila znatno üblažila. Uza to je izdao mnoge odredbe, po kojima’šu porezi pravednije bili podijeljeni između naroda, a popravio je građanske i kaznene zakone, zadržav. smrtnu kazan samo za rijetke zločine. Patentom o tolerapodijeli on protestantima i grćko-istočnjacima, a tako. isto dade pravo građanstva Židovima. Prema nazorima francuskih učenjaka posegne on T u crkvene uredbe, te ukine mnogo bratovština i samostana, ostavivši samo one u miru, koji uzgajaju mladež i njeguju bolesnike. Od samostanskih imanja on v j crn z-adrrn-tuaJa-Uf_jQ_n d za. potporu župa i škola. Odgoj sveceništva stavi pod državni nadzor, te ustroji u to_ime_s-x_e-dj..š nja sjemeništa. Za svu Hrvatsku zasnova jedno skupno sjemenište u Zagrebu, ali poslije ga ukine i učini jedan središnji zavod u Pešti za Hrvatsku i Ugarsku. On pače prekine vez između pape i biskupa te naloži, da ne smiju biskupi primati nikakovih bula niti zapovijedi iz Eima bez carske dozvole (»p lace tu ni reg i u m«). Uapokon izda na-