Topola

• s hapsburškim zemljama, posveti svu brigu toj zapuštenoj zemlji. On imenova upraviteljem Dalmacije Y ikaDandula, koji je neumornim nastojanjem oko materijalnogaTduševnoga” napretka te zemlje sebi stekao neumrlih zasluga. Kada je francuska vojska zauzela Dalmaciju, učini kraj i slobodnoj republici dubrovačkoj. II Dubrovniku skinuše Francuzi zastavu sv. Blaža i razviše stijeg francuski (1806.). Sada presta Dubrovnik (»Mali Mleci« ili »Holandija«) živjeti kao znamenita državna, osebina. Budući da su poslije požunskoga mira mnogi njemački knezovi stupili pod okrilje Napoleonovo (rajnski sa v c z), odreče se car Franjo 11. carske krune i naslova njemačkoga, cara, te zadrža samo kao Franjo I. ime »car koje bijaše već god. 1804. primio. Ne mogavši u tom nikako! pregorjeli, što mu je Napoleon oteo tolike zemlje, uze se spremati na novi rat. On poče po svim zemljama liapsburškim uređivati domobransku vojsku, a na ugarsko-hrvatskom _sabo.ru (god. iSOT.'i l(M>8:j obrekoše mu staleži, da će na poziv palatina i bana 20.000 plemića poći na bojno nolie. Čuvši Nauoleou za_ _tg priprave, krene god. 1809. 'onet na. cara Franju. Pošto je Napoleon izvojevao na to više pobjeda nad carevcima, bude ne daleko Beča kod sela A s n erna od nadvojvode Karla potučen,, ali već nekoliko tjedana poslije pobijedi on odlučno ćarevce kod Vagrama. Za tih borba oko Beča, u kojima je bilo mnogo tisuća Hrvata, odbijali su Hrvati i kod kuće navale turske oko Cetina, a druga je opet vojska hrvatska pod generalom barunom vKneževićem napuedovala protiv Francuza u Dalmaciji. Porazom careve vojske kod Yagrama svrši se rat mirom bečkim (1809.), po kojemu osta Napoleonu sva Mletačka i Dalmacija, a osim toga dobije još i Istru, dio hrvatske Krajine _ i Hrvatske sve do Save, za tim cijelu Kranjsku. Goričku i jedan dio Koruške. Zemlje između jadranskoga mora i rijeke Save ujedini Napoleon pod imenom ilirske kraljevine. Za potkralja postavi novoj kraljevini maršala Ma r m on ta, koji je svojom plemenitošću i pravednošću stekao ljubav i sklonost svojih podložnika. On razdijeli po vojnički svoju kraljevinu na dv-fje divO zd j e. Jednoj je bilo sijelo u Ljubljani, drugoj u Zadru. Hrvatska je pripadala na pola jednoj, a na pola drugoj. Divizije su se dijelile na okr u ž ja, kojima je sijelo među

144