Topola

ljut, žestok, fames, vires, pontus; (Liv.) v. impetu. Vesbius gl. Vesuvius. Teseia, a e,/. Vescija, gradio u Lacijuuz rijeku Liris; adj. Vescinus, vescijski; supst. -Ini, orum, m. Vescijani. vescor, dep. 3. [ od esca] 1) hraniti se, jesti , uživati, lacte et carne; apsl., pecus ad vescendum apta; argentum ad vescendum factum, srebrno stolno posuđe; f in mensa; pregn.: blagovati, častiti se, -(- in villa; •f- cum rege; -}- založiti, ante cenam: * quicunque terrae munere vescimur = mortales (Homerovo ol dgovgrji; xagnnv eSovai); * -j- s aCC. 2) uopće: uživati, voluptatibus aura aetheria, disati živjeti. vescus, adj. [ od ve i esca] mršav, slab , * farra; * salicum frondes, * papaver, droban. Veseris, is, m. Vezeris, rijeka u Kampaniji, gdje je konzul T. Mantije Torkvat potukao Latince. Vesevus gl. Vesuvius. vesica, ae, /. mjehur; * od mjehura kesa, mjehur. vesicula, ae, f. [dem. od vesica] mjehurić na rašću. Vesontio, onis, rn. Vezoncijon, glavni grad Sekvandcd u Galiji, s. Basangon. vespa, ae, f. osa, zćlja; također pridjev rimski. vesper, eri, gen. vesperis vrlo rijedak rn. \tartfgoj] 1) * večernica, večer nj ača, nom. vesper, dat. i abi. vespero; puro te similem, Telephe, vespero. 2) melon., a) večer / (ace. u klas. jeziku po drugoj, a abl. po trećoj đeklinaciji), ante, ad, sub vesperum; također prima vesperi so. hora (Caes. b. o. 1, 20, L), u prvo večernje doba: ali primo vespere i adv. vespere i vesperi; uveče, kasno; (Plaut.) de vesperi alcjs cenare večerati za čijim stolom, uzdržavati se od koga, de suo vesperi vivere = svoj biti; posl., quid vesper ferat, incertum est; * quid v. serus vehat, sol tibi signa dabit, b) * zapad, zapadna strana. ygspgra, ae, f. \kanĆQa\ večer, večer nj e doba, sive est prima v., Plaut.; prima vespera, svečera, Liv. Curt. Suet. Just.; -Ja mane usque ad vesperam; f circa vesperam; u Cio. ad vesperam samo Cat. 2,6, 4. i Phil. 2, 31, 77, (sr. vesper); f vespera, uveče. vesperasco, ravi, 3. [vesper] mračiti se, smračiti se, caelo vesperascente (Nep.); vesperascente jam die (Tac.), kad se mrak hvatao; impers. vesperascit, mrači se, Ter. vtšspertlnus, adj. [vesper] 1) večernji, vespertinis temporibus, u večernje doba, svaki put uveče; v. literae, primljeno uveče; senatus

consulta, t. j. uveče stvoreni; (Hor.) hospes, koji uveče dolaxzi, ursus; (Hor.) vespertinus uveče , pete tectum; vespertinum pererro saepe forum, malo pred cenom (cena) (Hor. sat. 1,6, 113.). 2) zapadni, regio, jedn. Hor sat. 1,4, 30. vesperugo, mis, /. [vesper] vecernica, veoernjaca, Plaut. vespillo, onis, m. [vesper] upr. mračnjak; 1) -j- mr conos a za üboge, koje su uveče pokapali ; kao pridjev edilu Lukreoiju, koji je trup T. Clrakha u Tiber bacio, Aurel. Viot. 2) Lucretius V., jedan Pompejevao, Caes. Testa, ae, /. [‘Eazla ognjište] Vesta, kći Saturnova i Rejina , božica ognjišta, domaće sloge i sigurnosti u gradovima i državama, isto tako božica ognja na ognjištu, koji su Vestalke neprestano podržavati morale na žrtveniku lirama yijezina na podnožju palatinskoga brežuljka fgl. dolje Vestalis b) a)J; * Iliaca, jer je kažu Eneja donio službu njezinu iz Troje u Italiju. Odt. a) * hram Vestin b) * oganj, ardens. Odt. Testalis, adj. u) Vestin, Vestalski, * sacra; * foci; napose virgo Vestalis i samo V., is, /. svećenica Vestina, Vestalka. Vestalke, isprva 4, kasnije 6, morale su 30 godina božici služiti i najčišće živjeti. One su morale ne samo sveti oganj (gl. gore) podržavati, nego i druge obrede vršili kao bogoslužja i za puk rimski moliti molitve, kojima se osobita moć pripisivala; sr. Hor. carm. 1,2, 26. si.; -j- virgo Vestalis masima i samo -j- virgo masima, f Virginum Vestalium vetustissima; * natu masima virgo, najstarija V.; samo virgo, * cum tacita virgine (jer su Vestalke morale tajnu službu Vestinu vršiti šuteći); također pišamo virgines, * v. sanctae. fi) * što se Vest alki pristoji, oculi V., stidljive. vester siarolat. vost., stra, strum, pron. pos. [vos] vaš, svoj (ako se odnosi na subjekt vi); također odio v., na vas; * v. hoc augurium vestraque in numine Troja est; * vester; Camenae, v. (od vas zakriljen) in arduos tollor Sabinos; * vestram (est) dare; (Plaut.) vester, supst. = vaš gospodar; de vestro (od svoga ) impendatis, Liv, vestibulum, i, n. predvorje, obor, mjesto ispred kuće, templi; curiae; * mjesto pred pčelinjakom; stoga ulaz uopće, sepulcri, urbis, castrorum; in vestibus Siciliae, sprijeda na S.; tp. (rijetko) uvod, orationis, vestigium, ii, n. 1) stopa, taban, qui adversis v. stant contra nostra v., quod dvrlnoSa; vocatis; * vestigia ponere graviter, teško stupati. Po tome * stopalo, noga, nuda ; alba pedis; v, torquere; v. nuda sinistri pedis insti-

1134

Vesbius—vestigium