Topola

luntatem scriptoris defendit; (Phaedr.) c. canis, klevetnik. calumnior, dep. 1. [calumnia] 1) intranz. na sudu opadnuti, oh ij editi, bsvaditi, calumniandi questus. 2) iranz. a) alqm, iz pletke nepravedno, krivo kogn o ptužiti, obijediti; uopće sofisticki napadati, pakosno rasuđivati, opadati, prigovarati komu, dpanjkati koga, po tvor at i, bij editi koga, alqm, f id unum; (Phaedr.) c. si quis voluerit, quod arbores loquantur; calumniabar- ipse, mučio sam se bez razloga; -f c. se, sam sebe odveć strogo prosuđivati. calva, ae, /. [calvus] ćela, lubanja, Calvena, ae, /. [calvus] Ćelo, izmišljeno ime za ćelavoga C. Maoija, prijatelja Cezarova. Calvisius, Kalvizij e, ime plemenu rimskomu, n, pr. Calv. Sabinus, Kalvizije vojvoda (legatus) Cezarov. calvities, ei, f. [calvus] ćelavo st. calvitium, ii, n. [calvus] ćela, calvor, dep. 3. zaluditi, prevariti, varati. calvus, adj. ćelav. 1. ciilx. cis, f. (rijetko m.) 1) vapno, kreo. 2) tp. (jer se cilj .u trkalištu prije vapnom poslije kredom označivao) biljega u trkalištu, pren. quasi decurso spatio a calce ad carceres vocari, od biljege vratiti se k početku; video calcem, ad quam sit decursum etc.; cum eisdem ad calcem, ut dicitur, pervenire. 2. cSlx, cis,/, (rijetko m.) peta u ljudi i u životinje, calces remittere. (Plani.) caedere calcibus. ritati se, (Hor.) calce petere alqm. udarati na koga; * calcem terSre calce pristajati za kim; * ferrata c. = ostruga, mamuza; post. a) certare pugnis, calcibus, rukama i nogama. b) (Ter.) adversus stimulum calces (sc. jactare), golim rukama na noževe. Calycadnus, i, ni. [KalvxaSvog] Kalikadno, rijeka i rt u Giciliji. CSlydon, onis, f. [Kul.všdiv] Kalidon, glavni grad u Etoliji, na glasu s priređenoga ondje velikoga lova (v. Meleager). Odatle l) * Calydonis, idis, adj., kalidonski; supst. * -is, idis, j. = Dejanira kći kralja Eneja (Oenus) u Kalidomt, 2) * Calydonius, adj. kalidonski, C. heros = Meleager, amnis = Achelous, regna, Dijomedovo u donjoj Italiji. Calymne, es, f. [Kulvura] Kalimn a, otok u Egejskom moru, nedaleko od otoka Roda, Ov. Calypso, us, / [ Ktdv^uj] Kali psa, nimfa na otoku Ogigiji, koja je U/iksa sedam godina kod sebe držala. Camiliiiia (Camer.) ae, [Ka/uuoiru] Kamarina, grad na jugozapadnoj obali Sicilije s barom istoga imena, koju su Kmnarinoi ne mareći za

opomenu delfskpga ordkula isušili, zato fatis nunquam concessa moveri, Verg. Cambiini montes, Kambunske gore, međašice među Tesalijom i Macedo nijont. Cambyses, is, m. [Ka/jfSvor,e] Kambiz 1) otac Čira starijega, muž Mandanin. 2) sin i nasljednik Cirov, Just. camella, ae, /. (pjesn. i kasno) trbuŠasta posuda, vedro. camelus, i, m. [xdprjt.og] deva, kamila. Camena, ne, f. starolat. Casmena pjevačica; nimfa izvora, proročica;poslije Movaa, Kamena; odavle * pjesma, prima C. camera (camara), ae, / [xccudga] 1) svod, strop od sobe, * f od lađe. 2) (Tac.) korabljica, barka. Cameria, ae, f. i Camerium, ii, n. Kam eri ja, sahinški glavni grad u Laoiju. Odatle -rinus, pridjev glasovitomu plemenu Sulpioijevu. Camerinum, i, n. Kamerin, grad u Umbriji. Odatle 1) Camers, tis, adj., kamerinski; supsf. -rtes, ium, Kamerinci. 2) Camertinus, adj. kamerinski. camillus, i, m. camilla, ae,/. (iz feničkog qadmil „sluga božji“ preko grčkoga xuauU.og, xatipilog) žrtveni sluga. Romani pueros et puellas nobilles camillos et camillas appellant, flaminum praeministros; Macrobius. Odatle 1) * Camilla, ae, f. kći volštanskoga kralja Metaba, | odrasla u službi Dijaninoj, pomaže Turmt protiv Eneje, koji je übije. 2) Camillus, i, m. Kamil, pridjev plemenu Farijeou; najglasovitiji je Furius C., koji je uzeo grad Vej 393. i Oale s vladao 389. caminus, i. m. [xduivoj\ peć, ognjište; topionica, ili * viganj Vulkanov, = peć za | sobu, Hor. Suet.; t. p. vatra, camino luču- : lento uti; posl. (Hor.) oleum addere camino, I sipati ulje u vatru. Camirus, i. m. [KdutiQog\ Kamir, na Hodu Što- j vani heroj, utemeljitelj istoimenoga grada na f tom ostrvu. Camoeua, v. bolje Camena. Campania, ee, f. Kompanija, ovatuća i blagoslovljena pokrajina u srednjoj Italiji, na jugu od Laoija. Odatle Campanus, i (pretkl.) -aulcus, (jednom Plaut. Trin. 2. 4, 141.), Campans ili _ Campas, adj. kampanski; * urbs. C. = Capua; morbus C., nekake bradavice u licu, Hor.; i supst. -ani, orum, ni. Kampanoi, campe, es, /. [xupnij\ krivina, pren. pl. šev 'rddnje, šeprtlja, campas dicere, udarati n šeprtlju, jednom Plaut. Truc. 5, 50. campgster, stris, stre, adj. [campus] 1) u rav- ' nici, na poljani, oppidum; loca (ravna); i iter c. kroz poljanu; munitiones; Scythae c., poljski; hostis c., na poljani boreći se; n. j campestria, ium, (Tac.) poljani a, ravan (/.), •

160

calumnior—campester