Topola

-}- populo in duplum praediis, d) zakonom ili oporukom ili ugovorom: uglaviti, odrediti, cautum est lege, ili in legibus, testamento ut, ne etc.; agri de quibus cautum est; heredi velle c.; in quo (foedere) cum caveretur utrorumque sociis, nihil de Saguntinis cautum est; sibi se privatim nihil cavere, ne zahtijeva za se nikakva osiguranja [od kazne], nikakve beskaznenosti). caverna, ae, f. [cavus] (ponajv. upi.) šupljina, spilja, terrae. Odavle a) utroba broda, cavernae navigii, b) * utroba Etne. cavilla, ae,/. kasn, -um; us i m. (rijetko) ujedljiva šala, zadirkivan]e , peckanje, Plaut. cavillatio, onia, /. [cavillor] zadirkivanje, peckanje, đraženje, podrugivanje, cum duo sint genera facetiarum, alterum aequabiliter in omni sermone fusum, alterum peracutum et breve, illa a veteribus superior cavillatio, haec altera dicacitas nominata est. 2) f mudrovanje, sofisterija, verborum, cjepidlačenje. cavillator, oris, m. [cavilla] rugae. cavillor, 1. [cavilla] 1) zadirkivati, peckati, po drugiv ati se, po dsniijevati se, c.. cum alqo; alejs praetextam; cavillatus est in eo. 2) zavrziv ati koješta, služiti se mudrolijama, Liv. ciivillttla, ae,/. [demin. od cavilla] malo zadirkivanje, pe ok anj e, jednom Plaut. Truc. 3,2, 18. clivo, 1. [cavus] 1) šupljiti, dupsti, corneum cavatum ad id (u tu svrhu) baculum; * gutta cavat lapidem; * parmam gladio , probosti; partio, cavatus, izduben, šupalj, * rupes, * cortices. 2) teslom kopati, naves ex arboribus, Liv.; lintres arbore, tegmina capitum, Verg. cavus, adj. šupalj, izduben, kopan, vena, velika žila; * ilex; * cavernae; * nubes, zastiruši, * umbra, * imago, o sjenama podzemnoga svijeta,, * flumina, duboke, * trabs = (kopana) lađa. Odatle supst. cavum, i, n. i * •]■ cavus, (so. locus), i, m. šupljina, rupa, napose •]- cavaedium, ii, n. = cavum aedium, dvorište, u sredini kojega bijaše impluvium. Caystros, i, m. [Kuvotqos\ Kaistar, rijeka u Joniji, koja je kod grada Efeza (Ephesus) utjecala u more, Verg. Odavle Caystrius [Kavazipog] adj. kaistarski, ales, labud, Ov. cč, nastavljeno = ovdje, evo, hice, (evo ovaj), r ler. hisoe; s dodanim upitnim ne mijenja se ce u ci, sicine, haecine, Ter. (sr. hic, sic). Cea [Cia), ae,/. i * Ceos face. Ceo] [Kćwe] Ceja, Ceos, otok oikladski. Odatle Ceus, adj. cejoski, Simonides, Cejanin; * neniae C., Simonidove;

* camenae, pjesme Simonidove; supst. Cei, orum, m. Cejani. Cebenna, (Cev., Geb.] mons, m. Cebena, gore u Galiji, s. Sevenne. Cebrenis, idis,/. Cebr enovioa, kći Cebr ena, [A'fjSor/r] boga jedne rijeke u Troadi = Hcsperije, Oa. Cecrops, opis, m. [/Texpo»//] Gekrop, najstariji kralj u Atici, u parići polučovjek i poluzmija, zato geminus, Ov. Odatle 1) * Cecropides, ae, m. [KtxQonid /jf] Cekropović, = Tezej; * pl. -dae, arom, m. = Atenjani. 2) * Cecropis, xdis, f. \KtxQoiiLg\ a) Gekropovioa, napose kći C., Aglauros, i o kćerima Pandijonovim = Prokne i Filomela. b) * kao adj., Cekropov, terra C. 3) * Cecropius, adj. [Kfxnomog] a) Cekropov, arx, Cekropovac (grad); * Cecropia, ae, f. = Atena (grad), b) * atiČlci, atenski, domus, upr. stara atenska kraljeva kuća (dvorovi), od vremena kralja Pandijona, uopće Atena, atenski narod; cothurnus, slog tragedije u Ateni usavršeni. 1. cedo, cessi, cessum, 3. 1) intranz. koračati, ići, stupati, micati se, a) upr. c. ex transverso quasi cancer, postrance ići, miles ibi c., ide (onamo) Plaut., cedere in tutum, Liv.; starinski = incedere, per ora, pred očima naroda, Hor. sat. 2,1, 64 i si. b) tp. hoc c. ad factum, dođe do djela, Plaut., c. in unum; složiti se, Tao. ; c. in alqd. postati, prometnuti se, izvrći se, pretvoriti se u.., ■f- injuria ei c. in gloriam; -f- cedere in proverbium; poena in vicem fidei cesserat, Liv.; cedere alcui ili in alqm, kao svojina zapasti, dopasti koga, pripasti komu, is quaestus huic c., praedae (alcui) ili in praedam alcjs, postati plijenom; * alcui in usum; (Tao.) spolia in vulgus cedebant; (Tao.) Lepidi atque Antonii arma in Augustum c.; (Tao. ann. 1, 22.) omne dehinc caelum et mare omne in austrum cessit; -j- armentorum pabulo; o djelatnosti ili pothvatu: uspij ev a ti, od ruke ići, za rukom poći, quae prospera ei cesserunt; secus, svršiti se zlo , naopako; impers. * si male cesserat, bene; -j- utcumque cesserit; cedere pro alqa re, prolaziti pod što, valja za . ~ Tao. 2) od nekuda ići, otići, odlaziti: uzmicati, bstaviti, e patria i samo patrii,; Italia; često o vojsoi, loco, ex loco ; de oppido, ex acie; sequi, dein cedere; cedentes, uzmičući ; *-f retro cedere; c. vita ili e vita = preminuli, proslaviti se s ovoga svijeta; tp. a) odstupiti komu što, pr opustiti, alcui alqa re; j- titulo captae urbis, slavu osvojena grada; kao tranz. alcui alqd, dopustiti komu što, ustupiti, otpustiti, multa multis de jure suo; * sa slijed, acc. o. iy\f. i (Liv.) s ut. b) prdlaziti, proći, nestajati, gubiti se,

175

caverna—cedo