Topola

sko kretanje, evolucija, utrkivanje pod oružjem; (Tao.) manevar, -f ante decursum, prije nego što je dotrčao do cilja; tp. d. temporis mei, postignuće svrhe; d. honorum, obnašanje svih časti. de-curto, 1. okusiti, osakatiti, tp. ogovoru: skratiti. decus, oris, n. [deceo] ures, dika, konkr. i npstr. a) u vanjskom odnošaju, o čeljadi i o stvar ma, senator, d. judiciorum; Pompejus, d. et lumen civitatis; * Maecenas, o et praesidium et dulce d. meum; decora fanorum; d. et ornamentum senectutis; triumphi; dika, čast, super impositum capiti decus; d. muliebre, poštenje; contra d. regium, pristojnost, quando d. belli (čast na bojnom polju) penes alios esset; * d- naturae, prirođene drazesti; * d. Phoebi = lyra; d. caeli = Diana, * d. oris, milina, ljepota; * immemor decoris, drazesti, ljepota tijela, * d. regale; * equi, quos d. dedit (kao odlikovanje, počast) ; decori esse alicui, biti na čast; d. omne virtutis; civitatis dignitatem et decus (sjaj) sustinere; decora belli, decora, junačka djela, junaštvo, lAv. b) moralno lijepo, = to xaXov, ćudoredno dostojanstvo, krepost, in decore toto, id est, in honestate; d. et honestas. decusso, 1. [decussis, 10 asa] undkrst, nalik na slove X, razdijeliti. decutio, ciissi, cussum, 3. [de-qugtio] stresti, otresti; odbiti, capita papaverum, -]- praesidium, zbaciti; * rorem campo, * hastas tergo, * silvis honorem; tp. cetera aetate jam sunt decussa, otresena, uklonjeno, Cael, u Cie. ep. de-deceo, ul, 2. ne dolikovati , ne pristojati se, si quid d.; oratorem simulare non d., * dominam d. motae comae, de-decoro, 1. nagrditi , obeščastiti, sramotiti, alqm, Ter.; urbis auctoritatem; se. dedecorose, adv. [dedecorosus] (kasno i rijetko) nepristojno, sr amo Ino, prijekorno. dedecorosus, adj. (kasno i rijetka) sramotan. de-decorus, adj. nepristojan, sramotan, sramoteći, Plaut. Tao. /majoribus suis, Tao. de-deeus, oris, n. sramota, a) konkr. beščašće, sramota, privatum rerum dedecus; d. et infamia; d. et ignominia; probrum et d.; esse ili fleri dedecori, * dedecorum (neposlenja) pretiosus emptor; * d. naturae = magarac. Napose : sramota, sramotno djelo, nepošteno djelo, admittere d. ; nullo d. abstinere; d. rei militaris, sramotan po vojnika čin; (Tao.) per dedecora, sramotama, sramotno; također o pirirođenim manama, o tjetesnoj mani, * o magarećim ušima kralja M.ide, adolescentis filii nondum loquentis. b) apstr. sramota, nepristojnost, nepoštenje, sramoćenje, poništenje, cl.

et contumelia; vitam amittere per d., sramotno; kao filoz. t. t., što nije prema moralnomu zakonu, zlo, grijeh. dedicatio, onis,/. [dedico] posvećivanje, posveta, aedis, templi; -j- dedicationis dies, de-dlco, 1. priznati pred cenzorom 1) kod popisa (census) očitovati, haec praedia d. in censu. 2) posvetiti bogu, sagraditi u slavu, d. templum alcui; delubrum, simulacrum alcui i alcjs; d. Junonem, posvetiti hram Junoni, Liv., Apollinem, Hor., Concordiam aede, Ov.; prije nego što rabi, po svetiti, domum, theatrum, bibliothecam. Odatle a) f uopće u kojugod svrhu odrediti, namijeniti, urbem memoriae equi ; Parrhasii tabulam in cubiculo, b) * f posvetiti komu knjigu (sr. inscribo), alcui librum. de-dignor, dep. 1. odbiti (kao sebe nedostojno), zabaciti, nepriznati, * maritos, -J- Philippum patrem; * comitem; -j- s inf.; f ab st. de-disco, didici, —,B. ddvioi se, zaboraviti, disciplinam, haec verba; eloquentia d. loqui, dediticius, adj. [dedo] predanik, odatle dediticii često podanici, podložnici rimski u Italiji, u opreci sa socii. .deditio, onis,/. [dedo] vojn.t.t. predaja, ka'-pttklacija, agere de d.; venire in deditionem, predati se, veram d. facere oppidi; facere d. hosti; alqm accipere, recipere in deditionem; legatos de deditione ad alqm mittere; potili urbe alqa per deditionem; alcui exercitum per d. tradere. deditus, adj. [dedo] odan, privržen , naklonjen, marljiv u čem, d. literis, ventri ac somno, f somno ciboque; corporis gaudiis, quaestui atque sumptui, religionibus; (lAv.) lanae deditam, zabavljenu predenjem ili tkanjem; * in alqa re; deditae eo mentes cum oculis erant = ad spectacula, spectaculis (uprte); uxoribus deditior, Eutr., animo tibi deditissimo, Dolabella u Oie. ep. de-do, didi, ditum, 8. 1) upr. predati, ustupiti, bstaviti, prepustiti, alqm ili alqd alcui, alqm alcui ad supplicium, alqm ad necem, alqm in cruciatum hostibus, telis hostium, * neci; filiam libidini alcjs, cupiditati crudelitatique alcjs dedi. Napose: predati, izručiti neprijatelju, alqm alcui; se (alcui) d.; Cirtam; omnia Metello, se suaque omnia; incolumitatem deditis (ako se predadu) pollicetur; (Plaut.) d. se alcui in arbitrium dicionemque. 2) tp. uopće predati što ili sebe čemu ili komu. po svetiti, žrtvovati, dati s e na što, aures suas poetis, animum sacris, d. se litteris, se ad audiendum; (Ter.) se patri; d. se patriae, se totum rei publicae, libidinibus, se aegritudini, delectationi, d. se amicitiae alcjs; * nec studio

281

decurto—dedo